Moderni svijet 21. stoljeća, tj. barem njegov početak, za sada je bio drukčiji od svih prethodnih stoljeća u svakome smislu: političkom, gospodarskom, financijskom, znanstvenom, tehnološkom, itd. Svijet je povezaniji i međuovisniji kao nikada ranije. Ono što se dogodi na jednom kraju svijeta ima direktan trenutan učinak na drugom kraju planeta.
Dva procesa koji snažno oblikuju život svijeta su globalizacija i novac odnosno tečaj valuta. Globalizacija označava globalne procese povezivanja ljudi i međuovisnost u političkom, ekonomskom i svakom drugom smislu kao i slobodno kretanje robe i kapitala. No kad su pozitivne i negativne strane globalizacije dobro izučene, često se previđa važnost koju euro i njegov tečaj ima na globalizaciju i druge srodne procese kao što su međunarodna politika, trgovina i migracije.
Globalizacija i tečajne razlike eura su međusobno čvrsto povezani i isprepleteni. Prvenstveno ekonomska globalizacija utječe na tečaj valuta, a samim time i eura kroz svoje instrumente kao što su slobodna međunarodna trgovina i financijske integracije. No i s druge strane tečajni režimi i monetarna politika država i nadnacionalnih institucija kao što su Europska unija, snažno može utjecati na područja trgovine, financija, turizma, migracija. Globalizacija utječe na tečaj eura, a tečaj eura utječe na globalizaciju.
Euro je službena valuta Europske unije. Trenutno 19 od 28 država članica EU koristi euro. Ova skupina država poznata je kao eurozona. Euro je druga valuta kojom se najviše trguje na tržištu stranih valuta nakon američkog dolara (USD). Jedan euro je podijeljen na sto centi. Euro se također službeno koristi od strane institucija Europske unije i četiri druge europske države na temelju monetarnog dogovora (Andora, Monaco, San Marino i Vatikan) dok Crna Gora i Kosovo koriste euro jednostrano. Dnevno euro koristi oko 337 milijuna Europljana. Dodatnih, 210 milijuna ljudi diljem svijeta je 2013. koristilo valute koje su imale vezani tečaj za euro. U siječnju 2017. zabilježeno je da je bilo više od 1.1 trilijun eura u opticaju. Euro ima jednu od najvećih kombiniranih vrijednosti banknota i kovanica u opticaju u svijetu čime je premašio američki dolar.
Kao dio napora pri stvaranju skladnosti ekonomskih i monetarnih politika država članica EU, tj. kao nastavak europskih integracijskih procesa koji su doveli do stvaranja zajedničkog europskog tržišta i EU, osnovana je Europska ekonomska i monetarna unija (EMU). 11 država članica Europske unije je dana 1.1.1999. neopozivo fiksiralo svoje tečajeve uz euro, a upravljanje jedinstvenom monetarnom politikom prepustilo je Europskoj centralnoj banci. Do danas se još osam država pridružilo Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Isti dan kada neka država pristupi Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, njezina centralna banka postaje dijelom Europskog sustava centralnih banki (ESCB), čime na Europsku centralnu banku (ECB) u cijelosti prenosi ovlasti postavljanja ciljeva i instrumenata monetarne politike. Drugim riječima, članice EMU-a odrekle su se svoga monetarnog suvereniteta i prenijele ga na ECB koja je samostalna pri donošenju odluka. Euro je uveden kao obračunski novac 1.1.1999. kada je zamijenio ECU u omjeru 1:1, a valuta je fizički puštena u promet prvog dana Nove 2002. godine. Centralne banke država članica eurozone participiraju u tiskanju i kovanju eura, ali nemaju utjecaj na količinu eura u aktivnom opticaju.
Globalizacijski čimbenici, povećana svjetska trgovinska razmjena i financijske integracije, bili su jedni od najvažnijih faktora u svjetskom gospodarstvu u posljednjih oko četvrt stoljeća. Realno gledano, aktualni globalizacijski procesi karakterizirani su značajnim promjenama u obrascima svjetske trgovine, sve veću važnost dobivaju "novi igrači" odnosno zemlje jeftine radne snage i niskih troškova proizvodnje. Uz to, međunarodna fragmentacija procesa proizvodnje postala je rašireniji fenomen, dajući važnost značajnom povećanju trgovine međuprodukata. S financijske strane, globalna integracija tržišta kapitala dovela je do neviđenog povećanja prekograničnog posjedovanja imovine i obveza, s međunarodnim tokovima kapitala koji su se brže povećali nego trgovina produkata. Ove promjene su snažno utjecale na eurozonu budući da su putem trgovine gospodarstva eurozone postala jače povezana sa svojim vanjskim okruženjem.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
