Moderni svijet 21. stoljeća, tj. barem njegov početak, za sada je bio drukčiji od svih prethodnih stoljeća u svakome smislu: političkom, gospodarskom, financijskom, znanstvenom, tehnološkom, itd. Svijet je povezaniji i međuovisniji kao nikada ranije. Ono što se dogodi na jednom kraju svijeta ima direktan trenutan učinak na drugom kraju planeta.
Dva procesa koji snažno oblikuju život svijeta su globalizacija i novac odnosno tečaj valuta. Globalizacija označava globalne procese povezivanja ljudi i međuovisnost u političkom, ekonomskom i svakom drugom smislu kao i slobodno kretanje robe i kapitala. No kad su pozitivne i negativne strane globalizacije dobro izučene, često se previđa važnost koju euro i njegov tečaj ima na globalizaciju i druge srodne procese kao što su međunarodna politika, trgovina i migracije.
Globalizacija i tečajne razlike eura su međusobno čvrsto povezani i isprepleteni. Prvenstveno ekonomska globalizacija utječe na tečaj valuta, a samim time i eura kroz svoje instrumente kao što su slobodna međunarodna trgovina i financijske integracije. No i s druge strane tečajni režimi i monetarna politika država i nadnacionalnih institucija kao što su Europska unija, snažno može utjecati na područja trgovine, financija, turizma, migracija. Globalizacija utječe na tečaj eura, a tečaj eura utječe na globalizaciju.
Euro je službena valuta Europske unije. Trenutno 19 od 28 država članica EU koristi euro. Ova skupina država poznata je kao eurozona. Euro je druga valuta kojom se najviše trguje na tržištu stranih valuta nakon američkog dolara (USD). Jedan euro je podijeljen na sto centi. Euro se također službeno koristi od strane institucija Europske unije i četiri druge europske države na temelju monetarnog dogovora (Andora, Monaco, San Marino i Vatikan) dok Crna Gora i Kosovo koriste euro jednostrano. Dnevno euro koristi oko 337 milijuna Europljana. Dodatnih, 210 milijuna ljudi diljem svijeta je 2013. koristilo valute koje su imale vezani tečaj za euro. U siječnju 2017. zabilježeno je da je bilo više od 1.1 trilijun eura u opticaju. Euro ima jednu od najvećih kombiniranih vrijednosti banknota i kovanica u opticaju u svijetu čime je premašio američki dolar.
Kao dio napora pri stvaranju skladnosti ekonomskih i monetarnih politika država članica EU, tj. kao nastavak europskih integracijskih procesa koji su doveli do stvaranja zajedničkog europskog tržišta i EU, osnovana je Europska ekonomska i monetarna unija (EMU). 11 država članica Europske unije je dana 1.1.1999. neopozivo fiksiralo svoje tečajeve uz euro, a upravljanje jedinstvenom monetarnom politikom prepustilo je Europskoj centralnoj banci. Do danas se još osam država pridružilo Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji. Isti dan kada neka država pristupi Europskoj ekonomskoj i monetarnoj uniji, njezina centralna banka postaje dijelom Europskog sustava centralnih banki (ESCB), čime na Europsku centralnu banku (ECB) u cijelosti prenosi ovlasti postavljanja ciljeva i instrumenata monetarne politike. Drugim riječima, članice EMU-a odrekle su se svoga monetarnog suvereniteta i prenijele ga na ECB koja je samostalna pri donošenju odluka. Euro je uveden kao obračunski novac 1.1.1999. kada je zamijenio ECU u omjeru 1:1, a valuta je fizički puštena u promet prvog dana Nove 2002. godine. Centralne banke država članica eurozone participiraju u tiskanju i kovanju eura, ali nemaju utjecaj na količinu eura u aktivnom opticaju.
Globalizacijski čimbenici, povećana svjetska trgovinska razmjena i financijske integracije, bili su jedni od najvažnijih faktora u svjetskom gospodarstvu u posljednjih oko četvrt stoljeća. Realno gledano, aktualni globalizacijski procesi karakterizirani su značajnim promjenama u obrascima svjetske trgovine, sve veću važnost dobivaju "novi igrači" odnosno zemlje jeftine radne snage i niskih troškova proizvodnje. Uz to, međunarodna fragmentacija procesa proizvodnje postala je rašireniji fenomen, dajući važnost značajnom povećanju trgovine međuprodukata. S financijske strane, globalna integracija tržišta kapitala dovela je do neviđenog povećanja prekograničnog posjedovanja imovine i obveza, s međunarodnim tokovima kapitala koji su se brže povećali nego trgovina produkata. Ove promjene su snažno utjecale na eurozonu budući da su putem trgovine gospodarstva eurozone postala jače povezana sa svojim vanjskim okruženjem.
Povećana globalna trgovina i sve jača integracija gospodarstva Europske unije s ostatkom svijeta doprinijela je stabilnom rastu izvoza država članica eurozone i povećanom udjelu država EU u svjetskom BDP-u. Otvorenost eurozone prema kriteriju prosječne vrijednost ukupnog uvoza i izvoza dobara i usluga povećala se s 33% kasnih devedesetih na 38% sredinom 2000-ih. Ovaj trend je snažno povezan s izgradnjom jačih trgovinskih veza s gospodarstvima u nastajanju kao što su Kina, Indija, Vijetnam, Brazil, itd. koja se sve brže integriraju u globalni trgovinski sustav. U jednu ruku to je rezultiralo u državama eurozone povećanom potražnjom za proizvodima iz tih država, a u drugu ruku to označava dodatna tržišta za uvoz i natjecanje u dotičnim zemljama u razvitku. Pogotovo je drastičan kineski gospodarski rast i izvoz odigrao važnu ulogu. Kina je veliki konkurent Europskoj uniji. Generalno, internacionalizacija proizvodnje vodila je do sve većeg sadržaja uvoznog materijala konačnim izvoznim EU proizvodima i samim time smanjena je vrijednost EU izvoza.
Uz razvijeniju svjetsku trgovinsku razmjenu i svjetska financijska integracija je važan čimbenik globalizacije koji utječe na euro. Došlo je do ukidanja sustava iz Bretton Woodsa koji se odnosi na mobilnost kapitala i na troškove prikupljanja i obrade informacija pa je globalizacija snažno utjecala na eurozonu. Eurozona sadrži više od jedne trećine rezervi izravnih stranih ulaganja.
Istovremeno, skoro jedna trećina novih izravnih stranih ulaganja je investirana u države članice eurozone. U isto vrijeme, udjeli izravnih stranih ulaganja unutar eurozone su se snažno povećali sa skoro 14% BDP-a eurozone 1999. na 24% do 2004. što označava snažniju unutarnju financijsku integraciju država eurozone. I udjeli izravnih stranih ulaganja izvan eurozone su se povećali s 22 na 30% BDP-a eurozone između 1999. i 2004. Česta mjera financijske integracije, odnos strane imovine u odnosu na BDP eurozone učetverostručio se od početka devedesetih što je nadmašilo istovremene procese u SAD-u i Japanu.
Iz svega navedenoga vidljivo je da globalna trgovina i globalne financijske integracije imaju snažan utjecaj na tečaj eura. Utjecaj je često pozitivan. Euro je druga najznačajnija svjetska valuta nakon američkog dolara pa je sasvim razumljivo i očekivano da čvršće povezivanje svijeta ide na ruku stabilnosti eura. Sve veća unutarnja trgovina zemalja eurozone kao i trgovina sa zemljama u razvoju dodatno učvršćuje važnost i stabilnost eura. Tečaj eura je plivajući, stoga ovisi o kretanjima na svjetskim financijskim tržištima ali i drugim faktorima od kojih su politički vrlo važni. Početkom 2000-ih godina euro je imao velike potencijale i stabilnost tečaja. Oni su došli do izražaja kad je dolar počeo gubiti na vrijednosti zbog američkih ratova u Iraku i Afganistanu.
Uz visoke cijene nafte, i sve veću političku važnost Europske unije sve do izbijanja Svjetske financijske krize, euro je postajao sve jači u odnosu na dolar. Od 2009. europska dužnička kriza odnosno nesposobnost pojedinih EU država da plaćaju svoje dugove kao što su Grčka, Španjolska, Portugal ozbiljno je naštetila tečaju eura, ali eurozona je preživjela i dodatno se stabilizirala što pokazuje stabilan tečaj posljednjih godina. Globalizacija utječe prvenstveno na cijenu odnosno vrijednost eura i radne snage unutar eurozone. Kako bi se Europljani natjecali s primjerice Kinezima ili Indijcima, Europska centralna banka mora korigirati vrijednost eura odnosno ili pustiti više eura u opticaj i smanjiti kamatne stope ili smanjiti euro u opticaju i dići kamatne stope.
Tečaj eura utječe na globalizacijske procese globalnih političkih integracija, migracija, trgovine i turizma. Stabilan tečaj eura omogućava i čini poželjnim političko povezivanje i integracije kao što su Europska unija i NATO savez. Članice EU koje koriste euro kao svoju valutu ujedno su i članice NATO saveza. Stabilan i siguran tečaj i kvalitetna valuta euro koja je otporna na krize, služe kao sredstva privlačenja novih članica u političku sferu onoga što se zove Zapad ili Europska unija i NATO. Stabilnost cijena i makroekonomska stabilnost, izostanak inflacije i niske kamatne stope, privlače investicije, migracije i turizam kao globalizacijske čimbenike 21. stoljeća. Zbog stabilnosti tečaja eura Europska unija je stabilna i zato nameće trgovinsku razmjenu s ostatkom svijeta u eurima. Euro donosi usavršavanju projektu EU-a, ali i NATO-a sve dok euro ne počne ugrožavati američki dolar što nije isključeno u budućnosti.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
