Godišnje hodočašće u Meku, najsvetije hodočašće islamskog svijeta, poznato kao hadž ili hadžiluk, otpočeo je ove godine 31. kolovoza. Svake godine nekoliko milijuna muslimana iz svih krajeva svijeta odlaze u dvije najsvetije džamije islama, one u Meku i Medinu. Ali hadž je u posljednjih nekoliko desetljeća nadišao značaj religijskog hodočašća i zadobio je izraz saudijske moći. Nadzor nad svetim džamijama u Meki i Medini, a samim time i nadzor nad hadžem, daju saudijskoj kraljevskoj obitelji legitimnost koju nema niti jedna druga zemlja islamskog svijeta i određuje Rijad kao vođu islamske zajednice, osobito među sunitskim Arapima. Taj nadzor je izvor stabilnosti unutar Saudijske Arabije i temelj njezinog regionalnog utjecaja, moć koje se Rijad neće tako lako odreći unatoč najavama o propitivanju ove nadležnosti u mnogim islamskim zemljama.
Svaka sila koja nastoji dominirati Bliskim istokom jednostavno mora kontrolirati i arabijsku regiju Hedžaz, koja se nalazi u zapadnom dijelu Arabijskog poluotoka i uzduž obale Crvenog mora. Odavde je bilo moguće trgovati s područjima na sjeveru, preko Sinaja, i prema jugu, kroz tjesnac Bab el-Mandeb. No pravi dragulji ovog područja su Meka i Medina. Kroz povijest se mijenjalo vlasništvo nad Hedžazom, posljednji put 1927. kada je regija pala pod vlast osnivača modernog saudijskog kraljevstva i oca osnivača saudijske kraljevske dinastije Abdulaziza bin Abdulrahmana al-Sauda. Abdulaziz je počeo širiti svoj teritorij u regiji u idućih nekoliko desetljeća, ali je znao da je njegova vlast nad Hedžazom kamen temeljac vladavine. Devedeset godina potom, Saudijci shvaćaju da njihova vlast nad Mekom i Medinom nisu prirodne. Ona je tek kap u moru 1400 godina duge povijesti islama, a sami znaju kako su njihovi preci pokušali ostvariti kontrolu nad poluotokom tijekom 18. i 19. stoljeća, kada su dva grada stalno mijenjala gospodare. Osobito se to odnosilo na borbu lokalnih Arapa i osmanlijske vlasti.
Vjerojatno bi Abdulaziz bio istjeran iz svetih gradova da se nije u Saudijskoj Arabiji 1938. otkrila nafta. Nakon toga je država postala najvećim svjetskim izvoznikom sirove nafte, jačajući time zasade kraljevstva. Ali, saudijska kontrola nad hadžilukom nije ostala bez izazova, osobito u posljednjih nekoliko desetljeća. Godine 1979. su odbjegli selefije opkolili Veliku džamiju u Meki na nekoliko dana. Bio je to velik šok za Saudijce i vrlo velika sramota za kraljevsku obitelj. Napadači, nekoliko stotina naoružanih ekstremista, bili su pripadnici istog saudijskog vjerskog kruga, ali su smatrali da su Saudijci izdali državna selefijska uvjerenja. Uz to, saudijske sigurnosne snage nisu bile sposobne ponovno zauzeti kompleks džamije i morali su tražiti pomoć francuskih komandosa.
Osam godina kasnije, tijekom hadža 1987., nekoliko ti...
Svaka sila koja nastoji dominirati Bliskim istokom jednostavno mora kontrolirati i arabijsku regiju Hedžaz, koja se nalazi u zapadnom dijelu Arabijskog poluotoka i uzduž obale Crvenog mora. Odavde je bilo moguće trgovati s područjima na sjeveru, preko Sinaja, i prema jugu, kroz tjesnac Bab el-Mandeb. No pravi dragulji ovog područja su Meka i Medina. Kroz povijest se mijenjalo vlasništvo nad Hedžazom, posljednji put 1927. kada je regija pala pod vlast osnivača modernog saudijskog kraljevstva i oca osnivača saudijske kraljevske dinastije Abdulaziza bin Abdulrahmana al-Sauda. Abdulaziz je počeo širiti svoj teritorij u regiji u idućih nekoliko desetljeća, ali je znao da je njegova vlast nad Hedžazom kamen temeljac vladavine. Devedeset godina potom, Saudijci shvaćaju da njihova vlast nad Mekom i Medinom nisu prirodne. Ona je tek kap u moru 1400 godina duge povijesti islama, a sami znaju kako su njihovi preci pokušali ostvariti kontrolu nad poluotokom tijekom 18. i 19. stoljeća, kada su dva grada stalno mijenjala gospodare. Osobito se to odnosilo na borbu lokalnih Arapa i osmanlijske vlasti.
Vjerojatno bi Abdulaziz bio istjeran iz svetih gradova da se nije u Saudijskoj Arabiji 1938. otkrila nafta. Nakon toga je država postala najvećim svjetskim izvoznikom sirove nafte, jačajući time zasade kraljevstva. Ali, saudijska kontrola nad hadžilukom nije ostala bez izazova, osobito u posljednjih nekoliko desetljeća. Godine 1979. su odbjegli selefije opkolili Veliku džamiju u Meki na nekoliko dana. Bio je to velik šok za Saudijce i vrlo velika sramota za kraljevsku obitelj. Napadači, nekoliko stotina naoružanih ekstremista, bili su pripadnici istog saudijskog vjerskog kruga, ali su smatrali da su Saudijci izdali državna selefijska uvjerenja. Uz to, saudijske sigurnosne snage nisu bile sposobne ponovno zauzeti kompleks džamije i morali su tražiti pomoć francuskih komandosa.
Osam godina kasnije, tijekom hadža 1987., nekoliko ti...
