Sastanak na vrhu Grupe dvadesetorice (G20 – Argentina, Australija, Brazil, Kanada, Kina, Francuska, Njemačka, Indija, Indonezija, Italija, Japan, Meksiko, Rusija, Saudijska Arabija, Južnoafrička republika, Južna Koreja, Turska, Ujedinjeno kraljevstvo, SAD i EU) u turskom gradu Antalyiji održava se pod utjecajem terorističkog napada u Parizu. Time je osujećen plan domaćina, odnosno turske premoćno vladajuće Stranke pravde i napretka (AKP) da iskoristi ovaj političko-gospodarski skup za lobiranje protiv kurdskih interesa u Siriji. Turski je plan bio da se slijedom fokusa na Siriju izbjegne rasprava o terorističkoj skupini Daeš (ISIL) i da se umjesto toga stvori koalicija protiv Stranke demokratske unije (PYD) i Jedinica narodne zaštite (YPG), kao kurdskih političkih i milicijskih organizacija u Siriji.
Odmah nakon terorističkih napada u Parizu, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan je dao izjavu u kojoj je naveo da je potrebno napustiti razmišljanje o dobrim i lošim teroristima. Otkako je AKP odnio premoćnu pobjedu na izborima prvog studenog ove godine, počeo je s povećanim pritiskom na oporbu u Turskoj, a posebice na kurdski pokret. Sada istodobno pokušava i preuzeti odlučujuću ulogu u Siriji i to zadavanjem udarca kurdskim snagama. Erdogan je tako istaknuo da je demokratski autonomni sustav u kurdskim područjiam Sirije rizik za Tursku, te pokušava dobiti potporu SAD-a i međunarodne koalicije. U tome turski predsjednik želi čuti i pozitivno mišljenje ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Turski mediji bliski vladajućoj stranci naširoko slave pobjedu turskih islamista i ukazuju da je ta pobjeda pitanje nacionalne obrane i izazov neprijateljima Turske. Provladin Yeni Safak je objavio uvodnik u kojemu se naglašava da su 'unutarnji napadači' uspješno savladani, pri čemu se misli upravo na kurdske aktiviste u Turskoj. U uvodnom slovu se pritom upozorava da će se pokušaji invazije na turskom tlu nastaviti ako se Turci ne suoče s kurdskim suradnicima u geografskom susjedstvu, te da će rasprava na G-20 sastanku biti usmjerena na rješavanju računa na globalnoj razini.
Ideja predsjednika Erdogana da će iskoristiti svoj položaj domaćina G-20 kako bi potaknuo raspravu o zaustavljanju sirijskih Kurda izjalovilo se upravo zbog terorističkog napada u Parizu, koji je zasjenio sve planirane rasprave i usmjerio napore prema pronalaženju zajedničkog koalicijskog stava. Ali, napadi su izazvali i velike napetosti u samoj Turskoj. Turski islamisti i neki nacionalisti izrazili su žaljenje što slična reakcija nije došla nakon golemog broja žrtava terora u Turskoj i muslimanskom svijetu. Oni kritiziraju Zapad i svoje sugrađane koji traže solidarnost s Francuskom, primjerice na društvenim mrežama. U 25 godina 15 milijuna muslimana je poginulo, ali to nije izazvalo histeriju plača i očaja kao napad u Parizu, komentiraju neki od najvećih turskih novina.
Taj narativ se prenosi i u bitku protiv islama. U nekim kolumnama smatra se da se terorističke organizacije koriste za napade protiv islama, upravo zbog činjenice što je Zapad uspio podčiniti budizam, hinduizam i konfucijanizam, ali ne i islam. Pošto ne mogu pokrenuti otvoren rat protiv islama, zapadne sile nastoje upotrijebiti instrument ekstremizma kako bi udarili po islamu, mišljenje je islamista i nacionalista u Turskoj. Slične reakcije su došle i na društvenim mrežama Facebooku i Twitteru. Napad u Francuskoj se na nekoliko razina uspoređuje s napadima u Ankari, te se vode žestoke rasprave između AKP-a i stranaka oporbe, ali i u internetskom i medijskom prostoru.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
