Eurosong u cijeloj političkoj perspektivi: Od voljenog mačka koji ostaje doma do nedosljednih blokada agresorskih zemalja i jednoj predstavnici čije obje domovine ubijaju, ali samo jedna je osuđena

Eurosong se u Hrvatskoj ove godine prati s posebnim interesom jer pjesma "Rim Tim Tagi Dim", koju izvodi Baby Lasagna (Marko Purišić), na kladionicama kotira sve bolje te postoje velike šanse da čak i pobjedi u finalu koje će se održati ove subote. Sudeći po sinoćnjem polufinalu, Baby Lasagna je oduševio Europu svojim energičnim nastupom.

Sama pjesma nije odveć politička iako se dotiče vrlo aktualne teme, emigracije mladih iz Hrvatske. No, politike u sklopu ovogodišnjeg Eurosonga ne nedostaje, kao i inače. Zapravo sam Eurosong vrlo je politički determinirano natjecanje što se svake godine može vidjeti po tome što si susjedne zemlje najčešće daju najveći broj bodova, zanemarujući pritom realnu kvalitetu pjesme i izvedbe.

Ove godine pak veći fokus će biti u kontekstu sudionika čije zemlje se trenutačno nalaze u ratnim sukobima. Rusija, koja je pokrenula napad na Ukrajinu u veljači 2022. godine, po treći put ne nastupa. Trebala je sudjelovati na Eurosongu u Torinu 2022., no izbačena je nakon što je počeo rat u Ukrajini.

Malo tko se bunio protiv toga. Te godine pobjedu na Eursongu odnosi Ukrajina s pjesmom "Stefania". Mnogi će se složiti da su ukrajinski predstavnici redom dobivali po 12 bodova iz solidarnosti pošto je njihova zemlja bila žrtva agresije. Dakako, politiku je pritom nemoguće ignorirati. Iduće godine Eurosong se održao u Liverpoolu koji je poslužio kao zamjenska lokacija pošto rat u Ukrajini i dalje traje.

Krovna organizacija koja stoji iza Eurosonga je Europska radiodifuzijska unija (ERU ili EBU na engleskom - European Broadcasting Union). Zanimljivo da su iz ERU-a inicijalno rekli kako će na natjecanju (2022.) moći nastupiti i Rusija jer "Eurosong nije politički događaj". Ali onda se niz članica pobunio te je uskoro donijeta nova odluka prema kojoj Rusija ne može nastupati te je od onda nema.

Kako smo i rekli, malo tko se bunio oko toga i mnogi su prihvatili da je korektno izbaciti Rusiju zbog njene agresije na Ukrajinu, bez obzira što Eurosong navodno "nije politički događaj" (iako je jasno da je politika itekako prisutna). No, problem je kad se ispostavi da je to izbacivanje nedosljedno jer u sklopu aktualnog ovogodišnjeg natjecanja, konkretno u sutrašnjem drugom polufinalu, a možda i u subotnjem finalu, nastupit će predstavnica Izraela Eden Golan s pjesmom "Hurricane".

Ali i Izrael upravo vodi rat, po mnogim paramterima i brutalniji od ruskog u Ukrajini. Izraelski rat na prostoru Pojasa Gaze traje od 7. listopada te je u tom periodu ubijeno gotovo 35.000 ljudi, mahom civila.

Trenutačno diljem zapadnog svijeta traju sve brojnije studentske demonstracije protiv izraelskog rata u Gazi, no reakcije vlasti, kako u Americi (gdje je pobuna studenata inicijalno buknula), tako i u Europi, je upotreba sile kako bi se razbile studentske demonstracije i njihovi prosvjedni kampovi u sklopu sveučilišnih kampusa. Pritom se studente u medijima prikazuje u poprilično negativnom svjetlu uz česte i krajnje neosnovane optužbe za antisemitizam (iako su brojni prosvjednici Židovi, ali to je detalj koji se "prigodno" preskače).

Neki će reći kako se Izrael i Rusija ne mogu uspoređivati jer je Rusija prva napala Ukrajinu dok se Izrael našao na meti napada Hamasa 7. listopada prošle godine. No, takvo slaganje stvari vrlo je diskutabilno. Naime, Izrael drži Pojas Gaze pod blokadom već dugi niz godina, tretirajući taj mali zemljopisni prostor, u kojem se nalazi čak oko 2 milijuna ljudi, kao okrutni zatvor na otvorenom.

Napad Hamasa na Izrael tog jutra, većinom na vojne baze i naselja u južnom Izraelu, blizu Pojasa Gaze, bio je okrutan i ubijeno je oko tisuću ljudi, 766 civila i 373 pripadnika vojnog osoblja, dok su 252 izraelskih i stranih državljana odvedeni kao taoci natrag u Pojas Gaze.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.