X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Europske vanjske granice nakon Brexita

PIŠE:
Objavljeno:

Autobus se zaustavlja pred željezničkim terminalom Calais u Francuskoj. Na drugoj strani carinske kontrole ogromno je područje prema vagonima koji će ponijeti vozila i putnike kroz polusatnu vožnju ispod kanala La Manche u Veliku Britaniju. Autobus čeka u koloni; ispred su još dva autobusa. Preko razglasa se čuje najava kako je čekanje nužno, osobito stoga što je gužva jer je ispred nas dvokatni autobus iz Rumunjske. Strpljivo čekamo, dok nam oči lutaju k satu; hoćemo li stići na vlak koji bi nas doveo u London u pravo vrijeme? Napokon, evo i našeg reda. A tada šok za građane Europske unije! Svi putnici moraju izići iz autobusa, ponijeti sve svoje stvari, proći kontrolu putovnica i dati na pregled cijelu prtljagu. Pregled obavljaju Francuzi, a ponekad Britanci ponavljaju cijeli postupak. Većina putnika ispod 25 godina (a mahom su Nijemci i Belgijanci) nikad nisu doživjeli ovakvu rutinu na graničnim prijelazima.

Ovo je samo jedno nedavno iskustvo autora, ali će ovakav postupak (koji Hrvati često doživljavaju sa Slovencima) postati uobičajen u Calaisu. Iako su europske vanjske granice jedan od glavnih problema pregovora o Brexitu, relativno manjka vijesti o tome u širem javnom diskursu. Mediji se većinom usredotočuju na granice otoka Irske. No, veći je problem utjecaj budućih graničnih procedura na gospodarsku razmjenu Ujedinjenog Kraljevstva i Europske unije, kao i pozicija Republike Irske nakon Brexita. Oba odnosa imaju velike posljedice na britansko stanovništvo i samu Uniju. Britansko-Europska granica sastoji se od nekoliko dijelova. Iako postoje specifični problemi u svakom od njih, post-Brexitovski ugovori će uključivati uvjete o imigraciji, carini, procedurama i fitosanitarnoj inspekciji. Istovremeno, pitanje kopnene granice na irskom otoku izravno utječe na izborne rezultate u Londonu i Dublinu.

Glavni izazovi vanjskih granica su stoga pogurani u drugu fazu pregovora o britanskom izlasku iz Europske Unije. Do sada je jedino raspravljena granica na irskom otoku. Iako se britanska strana složila s europskim zahtjevom održavanja harmonizacije prava na otoku nakon Brexita, također je naglasila održavanje integriteta Sjeverne Irske kao dijela Ujedinjenog Kraljevstva. U Zajedničkom izvješću pregovarača Europske unije i Vlade Ujedinjenog Kraljevstva o napretku u prvoj fazi pregovora, koje je objavljeno 8. prosinca prošle godine, obje strane su se suzdržale od imenovanja specifičnih tehničkih rješenja i dokument nije pravno obvezatan. Posljedično, Europsko vijeće indiciralo je u zaključku svog sastanka 15. prosinca prošle godine kako mu se mora dati pravni učinak. Prva je faza stoga zapela već na prvim koracima pravne utemeljenosti.

Ne postoje sporne točne na morskoj granici, posebno ne stoga što se može morem prijeći izravno iz kontinentalne Europske unije u Irsku. Ipak, more je gospodarsko središte interesa u budućim britansko-europskim odnosima i imat će veliku političku važnost. Prelazak La Manchea i Kanala sv. Jurja glavni je tranzitni put između Velike Britanije i članica Europske unije, a posebno i Irske. Taj pravac uključuje i Transeuropske mreže TEN-T i TEN-E. Ovi pravci služe i za bilateralnu razmjenu između Velike Britanije i Irske, a Irska je peto najveće izvozno tržište Britanaca (oko 6 posto britanskog izvoza odnosno 16,7 milijardi funti odlazi u Irsku). Ujedno, Velika Britanija je drugo najveće tržište za Irsku, koja izvozi tamo 13 posto svojih proizvoda odnosno zarađuje oko 12,5 milijardi funti.

S druge strane, granica na irskom otoku, duga oko 500 kilometara, od velikog je političkog značaja unatoč ograničenom gospodarskom učinku. Značaj granice proizlazi iz povijesne podjele otoka 1921. godine, sukoba u Sjevernoj Irskoj od šezdesetih do devedesetih godina dvadesetog stoljeća, te mirovnog procesa koji je završio u 2000.-ima. Kopnena granica utječe najviše na lokalno gospodarstvo, osobito sektore integrirane na otoku temeljeno na Ugovorima iz Belfasta i St. Andrewsa. To se najviše odnosi na prijevoz, energiju i poljoprivredu. Unatoč tome, kopnena granica ima malo učinka na trgovinu s Velikom Britanijom. U Sjevernoj Irskoj 20 posto trgovačkog prometa odnosi se na britansko-irsku bilateralnu ekonomiju, a oko 60 posto sjevernoirskog izvoza ide u ostale dijelove Ujedinjenog Kraljevstva. Samo 12 posto odlazi u Republiku Irsku, a 7 posto u druge zemlje Europske unije. I britanska i irska vlada odlučne su u nastavku održavanja Zajedničkog putničkog prostora, koji je i nastao 1921. Ovaj dogovor omogućuje građanima obje zemlje putovanje bez vize, kao i mogućnost rada, naseljavanja i građanskih prava na teritoriju druge države. Taj zajednički prostor je glavni razlog zašto je Irska ostala izvan područja Schengena, ali ujedno ne sprječava da se vrati 'tvrda' granica na otoku.

Kopnena granica između Gibraltara i Španjolske, iako je duga samo 1,2 kilometara, također je pod upitnikom. Španjolska smatra otok Gibraltar svojim teritorijem i žali se što otok djeluje kao porezni raj i središte krijumčarenja. Doista, prema europskom uredu protiv prijevara (OLAF) zajednički španjolski i europski gubitak od krijumčarenja duhana između 2009. i 2013. godine iznosi 730 milijuna dolara. Službeno, gospodarstvo Gibraltara temelji se na turizmu, kockanju i financijskim uslugama, te ima 28 tisuća tvrtki iako samo 33 tisuća stanovnika. Iako Španjolska traži jačanje granice prema otoku, autonomna Vlada Gibraltara i vlada u Madridu žele očuvati lako kretanje robe i radnika iz Španjolske prema Gibraltaru (oko 30 tisuća ljudi odlazi svaki dan na posao u Gibraltar), kao i ulaganja Gibraltara u španjolske nekretnine. Područje također ima britansku vojnu bazu, koja kontrolira velike dijelove Atlantskog oceana i Sredozemnog mora, uključujući tjesnac gdje su zračna i pomorska luka, te skladišta. Stoga će u slučaju Gibraltara, izazov u pregovorima biti kako prilagoditi granične procedure koje će omogućiti i jednoj i drugoj strani očuvanje suradnje, a istovremeno smanjiti gubitke španjolske i europske carine.

Tu je i granica između britanskih suverenih područja Akrotiri i Dhekelia i Republike Cipar, koja utječe na djelovanje najvažnijih prekomorskih britanskih vojnih postrojenja. Iako pravni status ovih područja ograničava komercijalno korištenje, ipak su integralni dio britanskog teritorija. Njegova važnost proizlazi iz kombinacije zemljopisnog položaja, što omogućuje Britancima projekciju sile na Bliskom istoku i u Sredozemlju, sa snažnom logističkom potporom. Britanci koriste ove baze, između ostalog, i za djelovanje protiv Daeša, za elektronsko ratovanje, evakuaciju svojih građana iz regije (kao što je to bilo u Libanonu 2006.) i suradnju sa saveznicima. U pregovorima valja biti oprezan i zbog grčko-turskih odnosa na Cipru, a otežavajuća okolnost je i to što Cipar nije članica NATO Saveza.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.