Gotovo gdje god pogledamo na današnjoj političkoj karti Europe možemo uočiti kako desnica ili je već došla do pozicije vlasti ili prema njoj grabi velikim koracima. Ako pak ne desnica onda se kroz te linije probijaju novi tzv. "anti-establišment" pokreti koji, ako ih se pita, egzistiraju negdje mimo političkog kompasa, no u suštini se oslanjaju na neke ranije isprobane metode, kao što je populizam, u kombinaciji s otporom prema postojećem status quo.
Desnica pak doživljava svoj "revival", mogli bismo reći, točno na vrijeme, jer takva pojava je vrlo specifična za post-krizne periode, a Europa je itekako pogođena velikom krizom koja je izbila prije 10 godina te svoje posljedice manifestira i danas.
Ali zašto baš "desnica" niče nakon ovakvih kriza? Djelomičan razlog za tu pojavu je činjenica da su bolje u stanju angažirati krizom preplašeni narod koji je, osjetivši posljedice na svojoj koži i svojem životnom standardu, spreman ne samo na brza rješenja već i na prva rješenja koja se nude...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se
Izaberite paket pretplate:
6 mjeseci, 300kn (40€)
12 mjeseci, 500kn (67€)