Federica Mogherini, šefica vanjske politike Europske Unije, pozvala je na značajno širenje djelovanja na zaustavljanju 'ruske propagande' u Europi. Mogherini se osvrnula na rad tzv. Istočnog Stratcoma, koji je nastao krajem 2015. za fokusiranje na bivšu sovjetsku regiju u Europi. Osam europskih država članica je posebno naglasilo potrebu jačanja rada Stratcoma zbog kampanja dezinformacija koje navodno stižu iz Moskve. Pismo je potpisalo 12. listopada šestoro ministara vanjskih poslova bivših komunističkih i sovjetskih država – Češke, Hrvatske, Latvije, Litve, Poljske i Rumunjske.
Istočni Stratcom (East StratCom Team) je osnovan kao dio uprave Europske unije orijentiran na proaktivnu komunikaciju europskih politika i djelovanja u Istočnom susjedstvu (Armenija, Azerbajdžan, Bjelorusija, Gruzija, Moldova i Ukrajina), ali i u Rusiji. Tim je stvoren kao rezultat susreta Europskog vijeća 19. i 20. ožujka 2015. kao način odbijanja 'trajnih ruskih kampanja dezinformacija'. Zadatak ove skupine je razvoj znatnog materijala o prioritetnim pitanjima, provjeriti gdje se treba unaprijediti europska strateška komunikacija i gdje su države Istočnog susjedstva podložne kampanjama dezinformiranja. Proizvodi rada ove skupine trebaju biti na usluzi europskom političkom vodstvu, odnosima s javnošću, europskim delegacijama i državama članicama. Ona mora razviti komunikacijske kampanje, pomno ciljati javnost te usredotočiti se na specifična pitanja u odnosu na tu javnost, što uključuje i lokalna pitanja.
Akcijski plan Istočnog StratComa poziva sve članice Europske Unije na aktivno promicanje slobode medija u regiji, većinom u suradnji s Organizacijom za europsku sigurnost i suradnju i s Vijećem Europe. Predlošci uključuju ciljano obučavanje i izgradnju kapaciteta za novinare i medije u regiji, a osobito u konfliktnim situacijama, sve u cilju boljeg izvještavanja o pitanjima važnim za lokalno stanovništvo. Dakle, radi se o klasičnom davanju novca za izvještavanje o lijepim stvarima koje nudi Europska Unija, iako se unutar Unije zapravo raspravlja o kroničnom deficitu demokracije i uopće smislu djelovanja ovakve organizacije. Među mogućim rješenjima bio je i prijedlog Danske i Latvije za stvaranjem televizijskog kanala na ruskom jeziku, koji bi širio europsku propagandu. Iako akcijski plan ne spominje stvaranje medija na ruskom jeziku, ipak naglašava kako su brojne članice dale potporu za takvu ideju, ali i za financiranje 'nezavisnih' medija kako bi građani u regiji imali pristup alternativnim izvorima informacija na svom lokalnom jeziku.
Sada bivše komunističke zemlje, među njima i Hrvatska, smatraju da je potrebno oduprijeti se sofisticiranoj i jakoj kampanji koju pokreću vanjski čimbenici i koji stvaraju nepovjerenje i nezadovoljstvo demokratskim poretkom. Ti čimbenici (misli se, dakako, na Rusiju) diskreditiraju Europsku Uniju, transatlantsku zajednicu i europske partnere, te mogu oslabiti europsko jedinstvo. Pismo su potom potpisali i britanski i švedski ministri vanjskih poslova. U tu svrhu je StratCom napravio mrežnu stranicu EU protiv kampanje dezinformiranja (euvsdisinfo.eu) koja ima zadatak bolje predstaviti, odgovoriti i spriječiti proruske dezinformacije.
Dužnosnici Europske Unije procjenjuju da Rusija troši oko milijun dolara na državne medijske kanale kao što su Russia Today i Sputnik, kao i nepoznat iznos na različite načine poplave društvenih medija sa svojim protuzapadnim aktivnostima. Zauzvrat, tvrde u Bruxellesu, Unija se oslanja najviše na države članice i mali udio u proračunu Unije za komunikacije. Zanimljivo je kako se tvrdi da na području protukomunikacije iz Rusije radi samo 20-ak zaposlenih stručnjaka, kada je na plaći Unije preko 400 novinara i komunikacijskih dužnosnika koji su u potrazi za 'protuzapadnom' kampanjom. Cijela se ova priča naglo vratila u pozornost briselskih birokrata nakon navodnog ruskog učešća u američkim izborima i pobjedi Donalda Trumpa, te u cijelom kolopletu međunarodnih optuživanja za lažne vijesti (fake news). Nažalost, niti jednoj strani za sada ne odgovara iznijeti stvarne činjenice kako bi svima bilo jasno o čemu se točno radi. Zapadne države nisu sklone otkrivati 'dokaze' za svoje tvrdnje jer bi time ukazale na slabost svojih sigurnosnih sustava, dok bi Rusija otkrivanjem bilo kojeg čvrstog dokaza za ili protiv ovih tvrdnji ugrozila svoju diplomatsku taktičnost i uzrujanost protivnika što ne može doći do jasne slike stanja.
Zbog toga je predsjednik Europskog vijeća Donald Tusk u listopadu prošle godine okvirno opisao rusku strategiju za slabljenje Europske Unije kroz namjerne ulaske u europski zračni prostor, kampanje dezinformacija i cyber napade na političke procese u Europskoj Uniji, bez davanja konkretnih podataka. Glavni pobornici borbe protiv ruskog utjecaja su baltičke zemlje, koje imaju značajnu rusku ili rusofonu manjinu. A kakva je to kampanja u tim zemljama? Rusi, koji su i dalje slabi u korištenju estonskog, litvanskog i latvijskog jezika, gledaju televizijske postaje iz Rusije i samim time dobivaju podatke o događajima u Europi i svijetu i iz ruskoga gledišta. Tako bi se i Hrvatska mogla optužiti za hrvatsku ili europsku kampanju dezinformiranja zato jer hrvatske televizijske kanale prate i gledaju građani Srbije ili Bosne i Hercegovine.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
