X
VELIKA AKCIJA: Od zime do zime - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Energetski interesi u Svetoj Zemlji: Kako je plin u vodama Gaze postao epicentar međunarodnog sukoba na Bliskom istoku (1.dio)

PIŠE:
Objavljeno:

Kada se dublje zagrebe ispod površine geostrateških odnosa, može se razumjeti da su gotovo svi trenutni ratovi, ustanci i drugi sukobi na Bliskom istoku povezani jednom niti, a to je borba za prevlast nad pronalaženjem, iskorištavanjem i prodajom fosilnih goriva i ostalih resursa.

To se može vidjeti u slučaju rata u Siriji u kojoj se Katar i Iran, oboje bogati plinom, bore za dvije različite rute kojima bi se isti dostavljao Europi. Vidi se u slučaju Kurda, koji traže odcijepljene dijelova Sirije i Iraka bogatima naftom te se vidjelo u slučaju Rusije koja je intervenirala, između ostalog i nakon što je 2013. potpisala 25. godišnji ugovor za eksploataciju nafte i plina u sirijskim teritorijalnim vodama.

No od mnogih sukoba oko energetskih resursa, jedan od njih se često zanemaruje, a to je konflikt između Izraela i Palestinaca oko teritorijalnih voda Gaze koje su iznimno bogate prirodnim plinom. Sukob vuče podrijetlo iz devedesetih godina kada su sve više počele kružiti informacije o velikim depozitima prirodnog plina u Istočnom Mediteranu koji su procijenjeni na 122 trilijuna kubičnih metara. U narednim desetljećima, izraelsko-palestinski konflikt za kontrolu prirodnog plina je prerastao u sukob na više fronti u koji se do sada uključilo nekoliko vojski , tri ratne mornarice i više država uključujući Izrael, Siriju, Rusiju, Tursku, Cipar i Libanon.

Povijest prirodnog plina u Gazi
2015.godine, Michael Schwartz, američki profesor na fakultetu u New Yorku i istaknuti kritičar rata u Iraku, je napisao članak pod nazivom: "Velika Igra u Svetoj Zemlji. Kako je plin u Gazi postao epicentar međunarodne borbe za prevlast." U toj analizi iznosi teoriju da je palestinsko-izraelski sukob dobio s vremenom, osim etničke i teritorijalne i jednu energetsku pozadinu.

Naime, 1993. godine, kada su Izrael i Palestinska vlast potpisali sporazum u Oslu koji je trebao okončati izraelsku okupaciju Gaze i Zapadne obale te stvoriti neovisnu palestinsku državu, nitko nije razmišljao o obalama Gaze. Kao rezultat toga, Izrael se složio da će novoosnovana Palestinska Samouprava u potpunosti kontrolirati svoje teritorijalne vode, iako je izraelska mornarica i dalje patrolirala tim područjem. Glasinama o depozitima prirodnog plina nitko nije pridavao previse pozornosti, jer su cijene bile vrlo niske, a zalihe prilično velike. Stoga ne čudi da se Palestinci nisu žurili kada su unajmili British Gas- globalnog igrača u energetskom sektoru - kako bi ispitali zalihe u Sredozemnom moru. Tek 2000. godine su dvije strane potpisale skroman ugovor za razvoj toga područja koje je u međuvremenu ispitano.
British Gas je obećao financirati i upravljati s nalazištima ispred obala Gaze, snositi sve troškove i upravljati nastalim instalacijama u zamjenu za 90% prihoda, što je predstavljalo izrabljivački, ali tipični sporazum za takve projekte. S već funkcionalnom industrijom prirodnog plina, Egipat je pristao biti na kopnu središte i tranzitna točka za spomenuti energent. Palestincima je pak trebalo pripasti 10% prihoda (procjenjuje se ukupno oko milijardu dolara) i bila im je zajamčena dovoljna količina plina kako bi zadovoljili svoje potrebe.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.