Nakon izenađujućih izjava u Sarajevu, papa Franjo se ne odmara preko ljeta, već priprema nove korake k reformaciji svijesti. Vatikan će uskoro izaći sa cjelokupnim planom o djelovanju oko promjene klime. Više od godine dana, papa Franjo je u suradnji s bliskim suradnicima radio na dokumentu Laudato Si, koji se temelji na poštivanju okoliša i učincima klimatskih promjena na ljudski život.
Donekle se time ispunjava i odabir imena argentinskog pape. Pontif Katoličke crkve uzeo je ime u čast svetoga Franje Asiškog, koji je brinuo o siromašnima i o miru,te koji je volio i brinuo se za stvoreni svijet, u suglasju sa Stvoriteljem. Zapravo, enciklika započinje riječima pjesme Franje Asiškog: 'Budi štovan, moj Gospode, kroz našu sestru Majku Zemlju, koja nas hrani i nama vlada, i koja proizvodi razno voće s obojenim cvijećem i biljem'. Cijela enciklika je prožeta povijesnim nadahnućem koje služi kao važan podsjetnik medijima koji smatraju da se radi o revolucionarnom papi. U Crkvi, presedan je sve. Papa Franjo utemeljenje svoje enciklike pronalazi duboko u katoličkim konzervativnim učenjima, koja se vežu ne samo uz njegova dva prethodnika, već i uz pisanja pape Lava XIII. iz kasnog 19. stoljeća.
Papa Ivan Pavao II. je 1990. objavio da je okoliš moralni prioritet Crkvi, upozorivši da je svjetski mir ugrožen ne samo utrkom u naoružanju, regionalnim sukobima i trajnim nepravdama među narodima i nacijama, već i uslijed promjena našeg stava prema prirodi. Benedikt XVI. je proglašen zelenim papom, jer je toliko puno pričao o problemima okoliša. On je čak postavio solarne panele na krovove Vatikana i napravio hibridnu verziju papamobila, koji se kreće na struju. Poanta tog povijesnog konteksta jest da briga za okoliš nije započela s Greenpeacom, Danom zaštite planete Zemlje ili Al Goreom, već s Postankom.
Ova enciklika još nije službeno iznijeta u javnost, a već su propitivani neki njezini dijelovi, što je pomalo razljutilo Svetu stolicu. Razlog tomu jest što je ova enciklika zapravo prva formalna izjava pape koja može postati katoličkom doktrinom, i stoga vrlo važnim dokumentom za katolički svijet. Prošle godine u proljeće, papa je izdao apostolsku poslanicu o siromaštvu, ali apostolska poslanica je u katoličkoj hijerarhiji manje važan dokument od enciklike, koja je zapravo dodatak službenoj katoličkoj dogmi i time nezaobilazan dio vjere svakog katolika.
Niti jedan papa nikad nije temu okoliša podigao na razinu enciklike. Bilo je homilija i poruka mira, ali ništa više od toga. Do sada je objavljeno oko 300 enciklika, u ukupnom rasponu od 275 godina. One su često usmjerene prema biskupima i svećenicima, ali tomu nije tako ovaj put. Enciklike ovoga tipa usmjerene su svima.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
