Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Ekonomska analiza: Zašto u Njemačkoj kapitalizam funkcionira, a u Hrvatskoj ne?

PIŠE:
Objavljeno:
Njemačka kao najveća ekonomija Europske unije oduvijek je poznata kao simbol odgovornosti, učinkovitosti, neprikosnovene radne etike i produktivnosti, a njemački ekonomski model percipira se kao model koji bi trebao biti uzor "rastrošnim" i neučinkovitim perifernim ekonomijama Europske unije poput Hrvatske, Grčke, Španjolske i Italije. Ovako oblikovano razmišljanje najčešće je sastavni dio većine zapažanja i analiza koje rezultate njemačkog ekonomskog čuda ne stavljaju u povijesni kontekst, kao ni u kontekst strukturnog okvira europske monetarne unije.

Svatko tko je imao bilo kakav doticaj sa ekonomijom susreo se s pojmom neoliberalizam, ali ako ne živite u Njemačkoj mala je vjerojatnost da ste se susreli s pojmom ordoliberalizam. Ordoliberalizam je njemačka varijanta neoliberalizma koja ističe ulogu države u osiguravanju punog teoretskog potencijala slobodnog tržišta. U tom smislu riječ je o ideologiji slobodnog tržišta koja se ponešto razlikuje od Austrijske škole ekonomije. Austrijanci zagovoraju pristup tržišne samoregulacije te u kontekstu trenutne krize smatraju da je bilo kakva državna intervencija nepoželjna dok ordoliberali smatraju da je država odgovorna za krizu budući da nije osigurala dovoljnu slobodu tržišnog natjecanja, ali je državna intervencija u vrijeme krize nužna kako ne bi došlo do eskalacije i velikog gospodarskog pada koji bi rezultirao depresijom.

Na razvoj dominantnih njemačkih ekonomskih škola velik utjecaj imala je hiperinflacija iz dvadesetih godina prošlog stoljeća i era nacizma koja je usljedila nakon toga. Čak i u razdoblju nakon Drugog svjetskog rata u kojem je većina kapitalističkih ekonomija implementirala kejnezijansku politiku koja je uključivala visok stupanj javne potrošnje i visoke zaposlenosti, Njemačka je svoj rast temeljila na relativno nižoj razini javne potrošnje i slaboj valuti pomoću koje je ostvarivala rast izvoza. Njemačka je eksperimentirala sa tradicionalnijim kejnezijanskim pristupom u šezdesetim godinama prošlog stoljeća (Zakon o stabilnosti i rastu iz 1967.), no zadnju riječ uvijek je imala "svemoćna" Bundesbanka koja je naglasak stavljala na stabilnost cijena i ograničenje deficita.

Rušenje Berlinskog zida, privatizacija i Hartzove reforme

Loši rezultati njemačke ekonomije u smislu ekonomskog rasta i rasta zaposlenosti u desetljeću nakon ujedinjenja postavili su temelje za politiku Agende 2010 koju se smatra odgovornom za uspješne rezultate njemačke ekonomije. Njemački BDP u razdoblju od 1991. do 2003. rastao je za otprilike 18 posto što je otprilike u pola manje u odnosu na rast ostvaren u Velikoj Britaniji (oko 35 posto) i Nizozemskoj (oko 34 posto) u istom razdoblju.

Promatrano kroz prizmu ekonomskih rezultata, rušenje Berlinskog zida nije imalo pozitivan utjecaj na ekonomiju Njemačke. Ta...
Poštovani, riječ je o tekstu starijem od 60 dana te je stoga komentiranje zatvoreno.
1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
324 kune (43,00 €)
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
54 kuna mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
540 kuna (71,67 €)
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
45 kuna mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
100 kuna (13,27 €)
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
30 kuna (3,98 €)
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.