Otkako je egipatski predsjednik Abdul Fatah al-Sisi posjetio koptsku crkvu i zajedno s egipatskim kršćanima slavio Božić, osam milijuna članova Koptske pravoslavne crkve dobilo je tračak nade u mirni život u Egiptu. Ovo je prvi puta da je jedan egipatski čelnik nakon Nasera ušao u kršćansku bogomolju. Mnogi egipatski kršćani sada vide u Sisiju obrambeni zid protiv vjerskih fundamentalista u Muslimanskom bratstvu.
Kopti su najveća bliskoistočna vjerska manjina i dugo vremena su patili uslijed nasilja i napada na crkve. Pobornici Muslimanskog bratstva često su sudjelovali u tim napadima, napose nakon što je srušen Muhamad Morsi. U Egiptu se stanje za Kopte pretvorilo iz lošeg u gore. Devet posto egipatskoga stanovništva s nadom je izabralo u studenom 2012. svoga novog papu. Nakon karizmatske vlasti pape Šenude III, biskup Tavadrosas postao je 118. papa Aleksandrije i cijele Afrike na Svetoj stolici Svetoga Marka. Više od osamnaest milijuna Kopta slavilo je taj trenutak, nadajući se da će deset do četrnaest milijuna, koliko ih živi u Egiptu, moći pronaći zajednički jezik s nestabilnom vlasti u Egiptu. Uzalud. Utjecaj islamističke ideje Muslimanskoga bratstva odnio je 127 života u razdoblju između 1992. i 1998. Kad je trg Tahrir bio zavijen u revolucionarne boje, Arapi i Kopti stajali su zajedno. No to je jedinstvo bilo kratka vijeka. Koptska je zajednica posebno pod utjecajem bombaškog napada 2011, kad je u Aleksandriji auto-bomba eksplodirala ispred crkve, ubivši 21 i ozlijedivši 79 osoba. Napad se dogodio samo nekoliko minuta nakon što je u crkvi proslavljena Nova godina. Iste godine dogodio se pokolj u Masperu, kad su vladine snage napale prosvjednike koji nisu htjeli dopustiti da se uništi stara crkva. Ubijeno je 28 ljudi, a 212 je ozlijeđeno. U 2012. i 2013. nastavljeni su zločinački pohodi protiv kršćana. Paljene su crkve, sabotirana i oštećivana koptska imovina i radnje. Mnogi Kopti sada vide svoju budućnost izvan Egipta.
Mnogi će Kopti reći da je sve bolje od Muslimanskog bratstva. Stoga velika i nekritična potpora Sisiju nije iznenađujuća. Ali, uslijed rastućeg napada na slobodu govora i napade na novinare i aktiviste, koptska potpora vojnoj vlasti može se pretvoriti u loš odabir. Naime, ni sami Kopti nisu sigurni od opresivnih mjera vlasti. Sredinom 2014. Demiana Emad, 23-godišnja koptska učiteljica dobila je zatvorsku kaznu od šest mjeseci zbog 'vrijeđanja islama', jer je učenicima predstavila usporedbu između vjera u antici, srednjem vijeku i modernom dobu. Novinar Bišoj Armia Bulus, preobraćenik na kršćanstvo, dobio je pet godina zatvora jer je jednoj američkoj kršćanskoj televiziji dao izjavu da su egipatski kršćani podložni diskriminaciji. Kerlos Šuki Atalah je u selu blizu Luksora uhapšen jer je na svom Facebook profilu označio s obavijesti 'sviđa mi se' Facebook stranicu koja vrijeđa muslimane. Za to je dobio pet godina zatvora. Očito je Sisijev stav prema islamu ipak drugačiji nego to nastoji prikazati.
Koptsko traženje što sekularnije vlasti većinom počiva na strahu od islamista. Iako Morsijeva vlada nije izravno djelovala protiv manjinskih skupina, za većinu Kopta su politike i izjave te vlade samo podupirala mišljenja koje su Kopti imali o Muslimanskom bratstvu. Taj strah je posebno ojačao nakon što su radikalni vjerski vođe i fundamentalističke skupine postali prominentni u egipatskoj javnosti. S još uvijek živim sjećanjem na masakr u Masperu, Kopti su promatrali kako će se nova vlada odnositi prema Vrhovnom vijeću oružanih snaga, koje su kršćani smatrali odgovornim za pasivnost za vrijeme masakra. Kad je Morsi došao na vlast raspustio je Vijeće i stvorio novo. Neki su reagirali s velikom količinom entuzijazma, smatrajući da će to biti prvi korak prema postizanju pravde. Ali, predsjednik je odustao od procesuiranja zločina tijekom tranzicijskog razdoblja.
Zauzvrat, propitivana je državna sposobnost davanja slobode vjeroispovijesti i prakticiranja vjerskih obreda. Iako nije prošao niti jedan zakon koji regulira izgradnju bogomolja, mnogi su problemi nastali vezani uz koptske crkve. Uslijedili su incidenti u kojima su muslimani počeli graditi džamije na crkvenom zemljištu ili su zabranjivane izgradnje kršćanskih crkvi. Brojne koptske skupine organizirale su prosvjede, zahtjevajući ostvarivanje sekularne države i izglasavanje zakona o izgradnji bogomolja. U rujnu 2014. Nabil Luka Bibavi, kršćanski odvjetnik, uspio je pred parlament postaviti zahtjev za stvaranjem objedinjenog odbora kojega će tvoriti Al-Azhar i egipatska crkva kako bi se stvorio objedinjeni zakon za izgradnju svih bogomolja. Osobito nakon što je donešen Ustav u studenom 2012., Kopti su počeli sudjelovati u prosvjedima protiv Morsija.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
