Prije dvadeset i pet godina irački diktator Sadam Husein započeo je napad na Kuvajt koji je u potpunosti promijenio američku ulogu na Bliskom istoku. Kriza u ljeto 1990. i danas je vrlo živa, a obitelj Bush se nalazi u središtu te krize. Sadam je tada javno prijetio Kuvajtu i Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), zahtjevajući da smanje proizvodnju nafte te da podignu cijene na 20 dolara po barelu.
Sadam je upozorio dva zaljevska emirata da kradu novac od Iraka prevelikim kvotama u OPEC-u, te da će Irak poduzeti korake za zaštitu svojih prava. Odmah je američka obavještajna agencija CIA napravila izvještaj u kojem naglašava okupljanje elitne Republikanske garde na granicama s Kuvajtom. Do 25. srpnja 1990., Iračani su mobilizirali više od sto tisuća vojnika na granici. Kuvajt i UAE su pristali smanjiti proizvodnju, ali Sadam je već odlučio da će izvršiti vojnu akciju. Prvog dana kolovoza njegova je vojska napala Kuvajt i osvojila zemlju u nekoliko sati. CIA je upozorila predsjednika Georga H.W. Busha da Sadam sada nadzire druge i treće najveće potvrđene rezerve nafte u Perzijskom zaljevu s četvrtom najvećom vojskom na svijetu. Pet dana nakon napada CIA je rekla Bushu da Iračani planiraju napasti Saudijsku Arabiju. Kad je direktor CIA-e bio upitan u Bijeloj kući kada bi do tog napada moglo doći, odgovor je bio - odmah.
Kroz nekoliko tjedana četvrt milijuna američkih vojnika bilo je u Saudijskoj Arabiji. Kroz pola godine pola milijuna je stiglo u tu zemlju. Rat koji je uslijedio uništio je irački san o regionalnoj dominaciji, ali se čini da je uništio i svaku drugu nadu u mirni i ujedinjeni Irak. Nakon 25 godina jasno je da je ova kriza u potpunosti preokrenula američku politiku prema Bliskom istoku.
Prije 1990. Bliski istok je bio od sekundarne, možda i tercijarne važnosti za Washington. SAD su vrlo rijetko slale vojne snage u tu regiju. Samo nekolicina vojnih baza je otvoreno tijekom Hladnog rata u Saudijskoj Arabiji, Libiji i Bahreinu. Vojne snage su upotrebljene samo nekoliko puta. Prvi puta su se Amerikanci iskrcali 1958. u Libanonu, i ubrzo se povukli. Mala vojna operacija u Iranu 1980. i u Bejrutu 1982. bile su potpuni vojni promašaji. U posljednjim fazama iransko-iračkog rata američka se mornarica suočila na moru s iranskom, ali to je bio kratkotrajan sukob.
Kad je američka vojska stigla u Kuvajt, međutim, ona je došla na Bliski istok kako bi ostala. Vojska se borila i uništila većinu iračke vojske. Nakon rata, američke vojne snage ostale su u značajnim brojkama u Saudijskoj Arabiji i u Kuvajtu. Nove baze otvorene su u Kataru i UAE. Godine 2003. George W. Bush započeo je još jedan rat s Irakom, i opet poslao američke trupe. Ono što je za Amerikance 1990. bilo područje manjeg interesa, postala je prva zona sukoba, koji nema kraja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
