Flota tankera koji prevoze milijune barela nafte i naftnih prerađevina stoji usidrena na obali Karipskog mora. Ne zbog loših vremenskih prilika, ne zbog tehničkih problema već zato što venezuelanska državna naftna tvrtka Petroleos de Venezuela (PDVSA) nema dovoljno novca da ih sigurno otpremi na njihovo odredište. Točnije, Bolivarska Republika Venezuela je u toliko lošem ekonomskom stanju da ne može čak ni efikasno izvoziti naftu - resurs koji čini 95% nacionalnog izvoza.
Venezueli, koja je prije 10-15 godina proglašavana ekonomskim čudom i najprosperitetnijom državom Latinske Amerike zbog najvećih naftnih rezervi na svijetu, prijeti apsolutni ekonomski slom. Razlog su loše rukovođenje gospodarstvom, nasilna oporba i vanjsko uplitanje. A niske cijene nafte nisu pomogle. Već više od tri godine zemlja je pogođena kroničnom nestašicom robe široke potrošnje, lijekova i hiperinflacijom. Posvuda vlada nevjerojatan kriminal pa je prijestolnica Caracas službeno proglašena najopasnijim gradom na svijetu. Da sve bude gore, narod je duboko politički podijeljen između ljevice i desnice. Masovni politički prosvjedi s mrtvima su skoro svakidašnja pojava. U posljednje vrijeme u unutarnje venezuelanske stvari se otvoreno miješaju Sjedinjene Države, a pošto i Kina i Rusija imaju svoje interese sve bi se moglo pretvoriti u krvavi građanski rat. Venezuela bi, ako se uskoro nešto ne poduzme, lako mogla postati nova Sirija.
Od prosinca 2015. kada je Okrugli stol za demokratsko jedinstvo (MUD) osvojio većinu u nacionalnom parlamentu (skupštini), između izvršne vlasti pod kontrolom predsjednika Nicolasa Madura iz Ujedinjene socijalističke partije Venezuele (PSUV) i parlamentarne većine pod kontrolom MUD-a, vlada stalni sukob. Ranije prošle godine je parlament pokrenuo proces obaranja predsjednika kroz referendum o opozivu, no Nacionalno izborno vijeće je u listopadu odbacilo postupak zbog nepravilnosti i prijevara.
Uslijed frustracija zbog poništenog opoziva, oporba je pozvala na nasilne prosvjede i čak je neizravno pozvala na vojni puč protiv vlade. 9. siječnja parlament je ustvrdio da je Maduro napustio svoju poziciju kao rezultat zanemarivanja dužnosti, no Vrhovni sud je presudio da parlament nema ustavne ovlasti da donese takvu odluku. Maduro je proglasio postupke parlamenta kao pokušaj puča.
Ako ove godine oporba i uspije prikupiti potrebne potpise i bude dobila zeleno svjetlo od nadležnih institucija za održavanje referenduma, ključan datum 10. siječnja 2017. je prošao. Naime, da se referendum održao prije tog datuma to bi značilo nove izbore, a pošto je taj datum prošao znači da bi Madura zamijenio njegov potpredsjednik do kraja mandata 2018/19. ako bi referendum bio uspješan.
A upravo je nedavno ustoličeni (4. siječnja) potpredsjednik Venezuele Tareck El Aissami predmet optužbi i sankcija od strane vlade SAD-a zbog navodne trgovine drogom i izdavanja putovnica osobama s Bliskog istoka koje se sumnjiči za terorizam. Motivi optužbi Amerikanaca protiv El Aissamija bi mogli biti povezani s izbacivanjem američke agencije za borbu protiv droge (DEA) iz Venezuele 2005. DEA je bila više zaokupljena špijuniranjem Bolivarske revolucije nego što je ratovala protiv narko dilera. Nakon što su Amerikanci izbačeni iz zemlje borbu protiv trgovine i raspačavanja droge preuzela je venezuelanska služba s El Aissamijem na čelu. Zaplijene droge su se više nego udvostručile. U siječnju je Maduro prenio najmanje 15 predsjedničkih ovlasti na potpredsjednika kako bi poboljšao rad vlade posebice u oblastima proračuna, poreza, postavljanja ministara, nacionalizacije imovine itd. Špekulira se da bi Aissami mogao čak biti predsjednički kandidat ljevice na predsjedničkim izborima umjesto Madura.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
