"Dronovi bez potpisa" i srljanje prema velikom incidentu: Europa ne bira kočnicu nadohvat ruke i neprestano ističe potrebu pripreme na "veliki rat za par godina" - zar misli da će Rusija čekati neprijatelja da bude spreman?

Danska je u posljednja dva dana zatvarala aerodrome zbog višestrukih upada neidentificiranih dronova, uz uzbunu i nad vojnim bazama. Policija i vojska govore o "sustavnim" upadima, vlada o "hibridnom napadu", a dio europskih dužnosnika to povezuje s "državnim akterima". Istodobno, Poljska je ranije ovoga mjeseca srušila dronove u svom zračnom prostoru, Rumunjska je dizala lovce, a Estonija je zbog ruskog preleta vojnih zrakoplova aktivirala konzultacije po članku 4. NATO‑a. Moskva sve optužbe odbacuje.

U New Yorku, na marginama UN‑a, ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ponavlja da je ukrajinska kriza "zapadno orkestrirana" i da NATO i EU "de facto vode rat" protiv Rusije. S druge strane, niz europskih vlada posljednjih tjedana sve otvorenije govori o "pripremama za veći sukob unutar nekoliko godina". U tom gustom političkom zraku, neidentificirani dronovi iznad danske infrastrukture djeluju kao prijelomni simptom – incidenti na rubu, ali (za sad) ispod praga izravnog oružanog odgovora.

Danska policija navodi da su letjelice viđene oko više aerodroma i vojnih lokacija te iznad Sjevernog mora, što je na kratko paraliziralo civilni i vojni promet. Vlasti zasad ne pucaju na dronove zbog "rizika za sigurnost", ali pojačavaju zaštitu kritične infrastrukture. U Poljskoj je pristup radikalniji - tamo su sumnjivi dronovi obarani, a Varšava je bila među prvima koja je zatražila konzultacije saveznika. U europskim prijestolnicama raste pritisak za ubrzana ulaganja u protudronske kapacitete, jer, ako sve jest kako se tvrdi da je - zračni prostor EU‑a je porozan.

Analitički okvir je, međutim, širi i opasniji. Nakon što je u kolovozu na Aljasci održan sastanak Trump–Putin, u kojem se, makar i škrto, otvorio kanal za prekid vatre, činilo se da postoji prozor za mirovni proces. Rusija je signalizirala da ne odbacuje dogovor koji bi stabilizirao liniju bojišnice i započeo političke razgovore. No, nakon što se američki predsjednik povukao od oštrijeg pritiska na Kijev da prihvati zamrzavanje sukoba, u Washingtonu je prevladala stara logika geopolitike - rast napetosti između Rusije i Europe strateški koristi Sjedinjenim Državama.

Nije čak ni potrebno dokazati tko točno upravlja dronovima iznad Danske da bi se vidjelo kuda ovo vodi. Možda jesu ruski. Možda su operacije "pod lažnom zastavom". U ratu u kojem obje strane masovno ometaju GPS i šalju mamce – letjelice programirane da zbune protivničku PZO – prostor za pogrešnu interpretaciju je ogroman. Upravo zato je odgovornost Zapada da ne gradi politiku na pretpostavkama i insinuacijama, nego na provjerenim činjenicama i suzdrži se od eskalacijskih gesti koje se kasnije neće moći povući.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.