Demistifikacija moderne ekonomije i "tlak novca": Što je to kvantitativno popuštanje i kako centralna banka "tiska novac"? Zašto nije bitna samo količina već i brzina kojom novac cirkulira kroz "ekonomski krvotok"? I što kad se sistem začepi?
U zadnjem tekstu argumentirali smo kako je većina novca oko nas stvorena od strane komercijalnih banaka, a danas je vrijeme da se pozabavimo vrlo popularnom tabu temom - tiskanjem novca i drugim metodama pomoću kojih centralna banka kontrolira količinu novca u ekonomiji jedne zemlje.
No, prvo moramo ilustrirati nešto da bi ono što slijedi bilo lakše razumljivo. Znamo na koji način se novac "kreće" kroz ekonomiju, zar ne? On cirkulira, kao što i krv cirkulira kroz tijelo (pritom smo već spomenuli da je u tom slučaju centralna banka "srce"). Mi uzimamo novac od banke kroz kredite, trošimo ga na kupnju proizvoda i usluga od kompanija, kompanije pak također uzimaju novac od banke, komercijalne banke se pak zadužuju kod centralne banke itd. Sve ovo su točke kroz koje novac "teče" i tako se vrti u krug. Ali što je još bitno osim točaka kroz koje novac teče kroz neku ekonomiju? Bitna je brzina kojom se novac kreće, gotovo da bismo mogli reći "tlak novca".
Zamislite na trenutak novac kao hrpu novčanica (iako smo već ranije ustanovili da velika većina novca u ekonomiji zapravo nisu novčanice) koja se kakvim debelim cijevima prebacuje "uokolo" po zemlji, odnosno po ekonomiji. Ako ta "smjesa" juri brzo, ako je mlaz snažan i jak, to bi trebalo biti jako dobro po ekonomiju. Poprilično razumljivo. Otvorite novi biznis, recimo restoran, i "mlaz novca" pršti punom snagom prema vama - sretni ste, kao i svi drugi. Ljudi su jako voljni trošiti, jesti u vašem restoranu. Što pak vi radite sa svim tim novcem kojeg ste zaradili u restoranu? Nakon što obavite sva plaćanja vezana uz poslovanje, isto trošite, a kad više nemate ideju gdje trošiti stavljate novac u banku (koja pak isti koristi za izdavanje kredita...). Uglavnom, sve funkcionira "kao podmazano" jer novac velikom brzinom prolazi iz ruke u ruku, tlak je ogroman... Stručnjaci se slažu da na taj način zapravo raste BDP neke zemlje.
Dobro, ali što ako novca u ekonomiji jednostavno nema puno, hoće li i dalje cirkulirati takvom brzinom? Možda, pogotovo ako je stanovništvo obmanjeno kakvom propagandom da bi trebalo živjeti kao da "sutra ne postoji". Ali u principu teško da će se to dogoditi. Ako se zaista tako drastično smanji količina novca u opticaju to znači da smo kao država osiromašili.
Ali pustimo za sad količinu novca, pričajmo radije o ovoj brzini kojom on cirkulira kroz "tijelo" odnosno ekonomiju. Dok je tlak visok, svi su sretni, ali što ako uspori ili ako pak dođe negdje do začepljenja? Kakvih pak sad začepljenja? Evo primjera - zamislimo transfernu točku novca od potrošača (vi i ja) prema kompanijama. Proizvoda je na policama puno, svega i svačega. Novca u džepu potencijalnih kupaca isto je puno, ali nešto se događa... oni jednostavno novac ne vade. Ne žele trošiti. Drže novac kod sebe i nešto "čekaju"! Više je razloga zašto se to može dogoditi, a najčešće će se dogoditi kada se sluti nekakva kriza... No, što god da bio razlog, ako ljudi jednog dana naglo smanje količinu kupovanja dobili smo veliki zastoj novca u toj točki naše cirkulacije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
