Danska je najavila značajno povećanje svojih borbenih aktivnosti za NATO-ovu kolektivnu obranu i odvraćanje. Danska važnost za sigurnost nordijske i baltičke regije mogla bi se povećavati s izgradnjom Baltičkog plinovoda koji bi trebao smanjiti ovisnost srednjoeuropskih zemalja o ruskim energetskim resursima, što posebno daje mogućnosti veće sigurnosne suradnje Poljske, Danske i Norveške.
Šestogodišnji obrambeni dogovor sklopljen je između danske vladajuće koalicije i glavnih oporbenih stranaka i u siječnju je prihvaćen u danskom parlamentu kao Danski obrambeni dogovor za razdoblje od 2018. do 2023. godine. Predviđa osnivanje brigade od četiri tisuće ljudi za zajedničke NATO operacije. Dogovor nalaže ulaganja u tenkove i artiljeriju, dronove, protuzračne obrambene sustave zemlja-zrak, te u sposobnosti elektronskog ratovanja. Dodatno, danske oružane snage predviđaju održavanje lake pješačke divizije od 500-injak vojnika koji bi stalno bili u stanju visoke pripravnosti, a bit će naoružani i protutenkovskim balističkim oružjem. Danska je također najavila razvoj srednjodometnih protuzračnih sustava na temelju SM-2 raketa i jačanje ratnih sposobnosti protiv podmornica. Dogovor također potvrđuje odluku iz 2016. godine kojom se zamjenjuju F16 zrakoplovi (njih trideset u operativnom stanju) s F35 borbenim zrakoplovima (najavljuje se kupnja njih 27).
Plan predviđa postepeno povećanje obrambenog proračuna od 22 milijarde danskih kruna (oko 2,8 milijardi eura) ove godine na 26,8 milijardi danskih kruna (3,4 milijardi eura) 2023. godine, što predstavlja porast od 20 posto i čime bi Danska mogla podupirati rotacije NATO-ovih snaga na Istočnom krilu (Poljska i baltičke zemlje), kao glavni mehanizam zaštite i kontroliranja od Rusije. Lagana pješadija može se pridružiti NATO-ovim snagama za trenutačni odgovor i moći će biti premještena na istok kad god je to potrebno. Tri nove moderne fregate također će biti opremljene sa SM-2 projektilima, a kupovinom F35 borbenih zrakoplova Danska će moći pratiti NATO-ove operacije u cijelom nordijsko-baltičkom području unatoč prijetnjama ruskih modernih oružanih sustava i dogovora kako NATO-ovi zrakoplovi neće kršiti zračno područje Rusije i područje koje je sporazumno izvan mogućnosti preleta vojnih zrakoplova. Pojačana sposobnost protiv podmornica služi za kontroliranje pomorskih transportnih puteva u Baltičkom moru, ali i prema Grenlandu, Islandu i Velikoj Britaniji, u očekivanju mogućnosti da bi Rusija mogla blokirati prijevoz američkih snaga u Europu.
Istovremeno će Danska razviti sposobnost dugometnog protuzračnog sustava s raketama SM-6, što bi bila velika pridodana snaga Saveza u neutraliziranju perceptivnih političkih i vojnih pritisaka Europi (nepisano, namijenjeno je Rusiji). Iako SM-2 i SM-6 balistički projektili pružaju mogućnost napada i na pomorske i na kopnene mete, danske vlasti ukazuju kako su spremne promisliti i razvoj dugometne sposobnosti vrlo preciznih napada (možda s Tomahawkom) kako bi se ojačala nacionalna i savezna potencijalna snaga. Također, Kopenhagen je obznanio kako 'ruske prijetnje' neće utjecati na njihovu odluku jačanja NATO-ovog proturaketnog štita. Iako je sustav dizajniran za zaštitu Europe protiv raketnih napada s Bliskog istoka, Rusiji je jasno kako je postavljanje štita prema Rusiji prijetnja njezinim sigurnosnim interesima, te je upozorila još 2015. godine kako će danska plovila biti na listi meta ruskih napada ukoliko će oni sudjelovati u izgradnji takvog štita.
Danska obrambena i sigurnosna politika nakon Hladnog rata temeljena je na savezu sa Sjedinjenim Državama i članstvu u NATO Savezu, baš kao što to radi i skandinavska susjeda Norveška (ali ne i Švedska i Finska, iako obje zemlje imaju razvijenu suradnju s NATO Savezom). Danska je dugo podupirala izgradnju nove sigurnosne strukture na Baltiku. Zajedno s Poljskom i Njemačkom, Danska je osnovala Zapovjedno sjedište za multinacionalne snage Sjeveroistok u poljskom Szczecinu, koji bi Savez mogao koristiti za kolektivnu obranu i operacije odgovora na krize. Ipak, spretni Danci nisu zanemarili ključna područja suradnje s Rusijom, osobito na Arktiku.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.