Rijetko kada u svojoj povijesti Sjedinjene Američke Države bile su podijeljene kao što je to slučaj danas 2017. Žestoke dvostranačke podjele su nazočne svugdje: prilikom glasovanja svakog odbora u Kongresu, kod donošenja svake zakonodavne odluke, kod svakog pravnog imenovanja u Washingtonu, prilikom svakog akta predsjednika. Ali podjele su prisutne i u životima tzv. običnih ljudi. Liberali gledaju MSNBC, a konzervativci Fox News. Međutim, podjele tu ne prestaju već one odražavaju stil života i navika pa tako sve više ljudi živi u okruzima koji preferiraju pojedinu stranku. Podjela na crvene i plave države danas je jača nego ikad.
Premda podjele nisu novost, prošla godina pokazala je da su ideološke podjele podignute na jedan opasno visoki level. Republikanski kandidat za američkog predsjednika i pobjednik izbora, Donald Trump, dobio je izbore zahvaljujući pozivima na stroge granične kontrole uključujući gradnju zida na granici s Meksikom, najavama o zabrani ulaska muslimana u SAD, ali i zbog propagiranja protekcionističkih ekonomskih politika. Iste godine jedan od vodećih demokratskih kandidata za predsjednika, samoproglašeni socijalist, Bernie Sanders, izuzetno je dobro prolazio na predizborima zbog stavova o žestokom oporezivanju koje bi trebalo porasti za 90%, najavi uvođenja minimalne plaće od 15 $ po satu, besplatnog zdravstva i širokih građanskih sloboda.
Godina 2016. će ući u povijest kao godina u kojoj su se Amerikanci dodatno politički podijelili jer je ispalo da Republikanci i Demokrati imaju ne samo različite prioritete i mišljenja već smatraju da druga strana nastoji uništiti sve njihove vrijednosti za koje se zalažu. Amerika je vatreno podijeljena između konzervativaca (Republikanaca) i liberala (Demokrata) pa se može zapravo govoriti o dvije Amerike: crvenoj i plavoj. Crvene države predstavljaju države u kojima pobjeđuju Republikanci, a plave države su one u kojima pobjeđuju Demokrati. Takva terminologija ušla je u široku medijsku uporabu od 2000. godine iako je suprotna uobičajenoj terminologiji u većini svjetskih država gdje se crvena boja povezuje sa strankama ljevice i lijevog centra a plava boja sa strankama desnice i desnog centra. No, Amerika je uvijek priča za sebe. 
Rezultati američkih predsjedničkih izbora 2016. po okruzima. Okruzi obojeni u crveno glasovali su za Trumpa, a okruzi obojeni u plavo za Clinton
Na predsjedničkim izborima od 2000. do 2016. 38 od 50 država je uvijek jednako glasovalo. Prema rezultatima predsjedničkih izbora od 2004. do 2016. crvene države u kojima je uvijek pobijedio republikanski kandidat su: Aljaska, Arizona, Utah, Idaho, Wyoming, Montana, Sjeverna i Južna Dakota, Nebraska, Kansas, Oklahoma, Texas, Louisiana, Arkansas, Missouri, Mississippi, Alabama, Georgia, Južna Karolina, Tennessee, Kentucky i Zapadna Virginija. Države u kojima su Republikanci trijumfirali u 3 od 4 izbora su Sjeverna Karolina i Indiana. Plave države u kojima je uvijek pobjeđivao demokratski kandidat su: Havaji, Kalifornija, Oregon, Washington, Minnesota, Illinois, Maryland, Delaware, New Jersey, New York, Connecticut, Rhode Island, Massachusetts, Vermont, New Hampshire i Maine. Države u kojima su Demokrati trijumfirali u 3 od 4 izbora su: Nevada, Colorado, New Mexico, Wisconsin, Michigan, Pennsylvania i Virginija. Države koje su 2 puta dobili Demokrati a 2 puta Republikanci su Iowa, Ohio i Florida.
Države koje mijenjaju svoje političke preferencije nazivaju se swing states iliti države koje se njišu te u njima mogu pobijediti i Republikanci i Demokrati. Takva područja se još nazivaju i ljubičasta Amerika. Tu spadaju posebice Florida, Ohio, Pennsylvania i Iowa. Važnost saveznih država je u američkom političkom sustavu jako bitna jer pri izboru predsjednika svaka savezna država nosi određeni broj elektorskih glasova prema kojemu izborni kolegij glasuje. Glasuje se po principu pobjednik dobiva sve glasove osim u slučaju Nebraske i Mainea.
Učestalo korištenje termina "ideološka polarizacija" pokazuje da se podjele američkog društva sve više intenziviraju. Analize su pokazale da se korištenje termina povećavalo od 1960-ih do 1990-ih. S vremenom se Amerikanci sve više segregiraju s obzirom na političke stavove. Npr. 1976. manje od četvrtine Amerikanaca živjelo je u landslide okruzima (tj. okruzima u kojima je jedna stranka dobivala uvjerljivu većinu na izborima), a do 2004. skoro polovica Amerikanaca živjela je upravo u takvim okruzima.
Na izborima 2016. oko 60% glasača živjelo je u landslide okruzima. Danas američki glasači žive sve više u politički homogenim okruzima pa zato postaju netrpeljivi prema drukčijim pogledima. Takva politička segregacija doprinosi usijanim dvostranačkim podjelama. Republikanci u landslide okruzima su generalno "bjeliji" nego Demokrati u svojim okruzima ali su zato bijelci Demokrati bogatiji i obrazovaniji. Populacija u republikanskim utvrdama je češće vjenčana i više religiozna. Stanovnici demokratskih tvrđava češće rade u novim sektorima gospodarstva kao što su IT i zdravstvene usluge, dok u republikanskim okruzima stanovnici više rade u industrijama "stare ekonomije" poput tvorničke proizvodnje, poljoprivrede i trgovine.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
