Tek smo na polovici 2015., a američki predsjednički izbori održavaju se tek 8. studenog 2016., no unatoč tome već sada ovo je tema o kojoj se intenzivno raspravlja. Dakako, važnost američkih predsjedničkih izbora je razumljiva - ovo će biti 58. američki predsjednički izbori, a SAD je i dalje jedina svjetska super-sila, tko njome vlada je stoga od globalnog značaja.
Jedan od problema američkih predsjedničkih izbora je predvidljivost rezultata. Drugim riječima, tko god pobjedi, biti će čovjek vladajućeg establišmenta. Pritom se pobjednici mogu eventualno diferencirati po za politiku nebitnim faktorima kao što su rasa ili spol, no u konačnici dobiti ćemo osobu koja će se držati jednih te istih principa.
Ti principi se primarno odnose na ekonomiju i vanjsku politiku. Predsjednik ili predsjednica SAD-a u ekonomiji mora biti glasnogovornik (i više od toga) vladajuće klase, kapitalističke klase, dok u vanjskoj politici mora zastupati američke tzv. "nacionalne interese" ili pak "sigurnosne interese", odnosno politika izolacionizma više nije dozvoljena, mada većina američkih glasača želi upravo takvu politiku.
Brojne ankete pokazuju nam što Amerikanci stvarno žele, ali to što žele nikad neće dobiti jer nemaju to na izboru. Žele isto što i gotovo svi narodi svijeta žele - ekonomski stabilnu, sigurnu, socijalno osjetljivu državu koja će brinuti primarno o njihovim interesima, koja neće voditi agresije diljem svijeta, koja neće koristiti vojsku (od poreznih obveznika izgrađenu vojsku) u svrhu širenja bilo kakvog imperija.
No, mada je do izbora ostalo još više od godinu dana, Amerikanci bi već sada trebali biti svjesni kako ovaj izbor, za čudo, ipak imaju, a taj izbor zove se Bernie Sanders. Riječ je o čovjeku koji je postao prava nezavisna institucija u moru američke dvostranačke politike. Riječ je o čovjeku koji sam sebe naziva demokratskim socijalistom. Taj čovjek je najavio svoju kandidaturu za predsjedničke izbore 2016. i po svemu sudeći jedina je konkretna alternativa postojećim kandidatima establišmenta.
Ima li šanse za pobjedu? Ima, otprilike onoliko koliko i film koji biste snimili sa svojim mobitelom ima šanse za osvajanjem Oscara. Jesu li čuda moguća? Recimo da teoretski jesu, ali teorija i praksa su nešto na ogromnoj razdaljini kada govorimo o američkim predsjedničkim izborima.
Izbori u SAD-u su glomazna organizirana mašinerija podmazana s milijunima i milijunima dolara, a svi ti milijuni čak i nisu toliko usmjereni prema odabiru između dva kandidata establišmenta koliko su usmjereni s ciljem uvjeravanja stanovnika SAD-a da alternativni izbor ne postoji i, u dobrobiti nacije, ne smije postojati.
Kao i kada je riječ o izborima, tako i kada je riječ o demokraciji - američki narod ima demokraciju u teoriji, ali u praksu se ne može njome služiti. U suprotnome bilo bi dovoljno upariti politički program Sandersa i rezultate brojnih anketa koje nam govore da američki narod zna što želi (želi njegov politički program proveden).
Rekavši to, sada kada smo definirali što je teorija, a što praksa, možemo se u miru posvetiti programu Berniea Sandersa i nadati se da će nekim čudom pravo shvaćanje demokratskog deficita doprijeti u roku godine dana do većine Amerikanaca.
Bernard "Bernie" Sanders rođen je 8. rujna 1941. Nastupa kao nezavisni političar još od 1979. Sam sebe opisuje kao demokratskog socijalistu koji se zalaže za stvaranje radničko samoupravljačkih kooperativnih poduzeća, a i često je hvalio skandinavski model socijal-demokracije.
Ukupno je četiri puta u nizu bio biran za gradonačelnika Burlingtona, najvećeg grada u američkoj saveznoj državi Vermont. 16 godina bio je zastupnik u američkom predstavničkom domu (donjem domu Kongresa), da bi 2006. ušao u Senat (gornji dom američkog Kongresa).
Bernie Sanders na naslovnici iz 1981. - "Kako je Burlington donio radikalnog gradonačelnika"Sanders je nezavisni zastupnik s najdužim stažom u povijesti američkog Kongresa. Otkako je postao član Senata istaknuo se kao vodeći progresivni glas po pitanju brojnih važnih tema kao što su nejednakost primanja, sve veći jaz između bogatih i siromašnih, klimatske promjene itd. Iznimno je kritičan prema špijunaži koju provodi američka Vlada, kako nad stanovnicima SAD-a, tako i nad ostatkom svijeta.
No, Sanders je prije svega desetljećima aktivni borac za interese radničke klase (samim time mu nikada, bar dok se nešto u SAD-u znatno ne promjeni, neće biti dozvoljeno da postane predsjednikom SAD-a). Borba protiv nejednakosti, toliko simptomatične za američko društvo, glavna je njegova politička agenda. U travnju ove godine rekao je u razgovoru za britanski list The Guardian: "Ono što danas imamo u SAD-u je to da prosječna osoba radi sve više i više za sve manje i manje, dok u isto vrijeme svjedočimo velikom povećanju bogatstva i nejednakosti, do situacije koja doseže opscene razine. Ovo je namještena ekonomija koja radi za bogate i moćne, ne radi za običnog Amerikanca... Ova zemlja ne bi smjela pripadati samo šačici milijardera".
Glasao je protiv zloglasnog PATRIOT zakona i žestoko se protivi nadzoru i prisluškivanju stanovništva. Prije nekoliko dana komentirao je upravo ovu temu u razgovoru za The Wall Street Journal: "NSA je van kontrole i djeluje protuustavno. Vrlo sam zabrinut za djecu koja odrastaju u ovom društvu i koja će misliti na način 'neće govoriti o ovom pitanju, čitati ovu knjigu, ili istraživati ovu ideju jer bi netko mogao pomisliti da sam terorist'. To nije slobodno društvo kakvo želim za našu djecu".
Zagovara povećanje poreza na bogate te na kapitalnu dobit, dok bi u isto vrijeme smanjio poreze srednjoj i nižoj klasi.
Bernie Sanders u mlađim danima, politikom se bavi još od 60-ih godinaKritičar je današnje medijske scene u kojoj dolazi do sve veće koncentracije u rukama svega nekoliko korporacija koje upravljaju većinom medija (opširnije o temi: Prava dubina medijske manipulacije - Orwellijanski dokumenti tajnih službi SAD-a i Britanije, nova Snowden/Greenwald otkrića).
Istaknuti je borac protiv spolne i seksualne diskriminacije. Zalaže se za besplatno obrazovanje na državnim sveučilištima. Kritičar je međunarodnih ugovora o slobodnoj trgovini.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
