X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Čiji je Jeruzalem?

PIŠE:
Objavljeno:

Otkako je američki predsjednik Donald Trump priznao Jeruzalem kao glavni grad Države Izrael, krhka struktura ovog drevnog grada je u opasnosti. Nižu se pitanja kakve će posljedice imati njegova kontroverzna odluka. Mogu li se Izraelci i Palestinci približiti tim činom ili će još više utjecati na njihove podjele? Lokalno stanovništvo smatra kako će ili doći do velikog rata ili će se desiti povijesni dogovor.

Jeruzalem utjelovljuje svetost židovstva i pet tisuća godina izraelske povijesti, pa je izraelska pozicija uvijek bila očuvati jedinstveni Jeruzalem kao politički glavni grad i pod izraelskim zakonodavstvom. No, svjesni etničkog sastava Istočnog Jeruzalema, Izraelci su ponekad bili spremni pregovarati. Tako je tijekom rasprava 2000. godine u Camp Davidu premijer Ehud Barak predložio podjelu Jeruzalema kao dio širih mirovnih rješenja. Tadašnji palestinski predsjednik Jaser Arafat je taj prijedlog odbio. Danas je teško zamisliti da bi Benjamin Netanyahu predložio nešto slično. Istočni Jeruzalem obuhvaća velik dio starog grada koji je Jordan okupirao za vrijeme rata 1948. godine. Ovdje se nalazi Zid plača i džamija Al-Aksa, što su jedni od najsvetijih područja židovstva, islama i kršćanstva. Izraelci se boje da ne budu izbačeni odavde kao 1948., kada nisu mogli ući u ovaj dio grada sve do 1967. godine. Ujedno Izraelci optužuju Palestince za rušenje židovskih svetišta na Zapadnoj obali, kao što je uništenje Josipovog i Rahelinog groba, te sinagoge Šalom El Izrael u Jerihonu.

No, Izraelci često revidiraju povijest, smatrajući kako se radi isključivo o židovskom povijesnom naslijeđu. Zapravo, UNESCO je 2010. godine prihvatio sve grobove patrijarha kao zajednička vjerska mjesta. Uz to, Izrael daje povijesne i pravne razloge zašto bi Jeruzalem trebao biti izraelski glavni grad. Povijesno se radi o izraelskoj prijestolnici od kralja Davida i u gradu su od tada do danas živjeli Židovi. U gradu su većina od 1860. godine, a danas je najveći grad u Izraelu u kojemu živi deset posto stanovništva. Oko 65 posto građana su židovskog porijekla, a tu se nalaze i ključne političke institucije kao što su uredi predsjednika, premijera, Knesset i Vrhovni sud, iako vlada de facto djeluje u Tel Avivu. Pravno, Izraelci smatraju kako su grad ilegalno okupirali Jordanci, te je izraelska kontrola pravedna pod međunarodnim zakonom, iako brojne rezolucije UN-a govore kako Jeruzalem ne može biti samo izraelski.

Kako bi spriječio podjelu grada, Knesset je još 1967. godine proširio jurisdikciju jeruzalemske općine na Istočni Jeruzalem. I iako međunarodno Izrael nije anektirao Istočni Jeruzalem, izraelski Vrhovni sud smatra kako su istočna područja grada de facto dio Države Izrael. Knesset je također 2010. godine odredio da se davanje svakog dijela Jeruzalema Palestincima može provesti samo dvotrećinskom većinom svih zastupnika. Izraelci su također odbacili UN-ovu Rezoluciju 181 iz 1947. godine kojom bi Jeruzalem došao pod međunarodnu jurisdikciju. Ovo je i dalje prijedlog međunarodne zajednice, UN-a i Vatikana, ali Izrael ne želi ni raspravljati o toj opciji.

S druge strane, Arapi smatraju kako ne može postojati palestinska država bez Istočnog Jeruzalema kao glavnog grada. Za Palestince i muslimane, Jeruzalem je al-Kuds (Sveti Grad), srce palestinske nacije i identiteta, simbol povijesne i kulturne domovine Palestinaca. Ujedno je i središte života za sve građane Zapadne obale i Pojasa Gaze iako se to možda na prvi pogled ne čini. No, svi prijevozni pravci i sva križanja vezana su uz Jeruzalem. Širi Istočni Jeruzalem se zapravo proteže do Ramale i Betlehema, mjesta u kojima se nalaze politički, upravni, kulturni i trgovački centri Palestinaca. Više od 40 posto palestinskog gospodarstva vezano je za Istočni Jeruzalem, pa se on smatra dijelom okupiranih palestinskih teritorija. Bez njega, nije moguće zamisliti ekonomski i politički održivu palestinsku državu.

Ujedno, vjerski i povijesno muslimani podržavaju izraelske teze, ali radi se o praktično istim vjerskim postavkama s obzirom da muslimani prihvaćaju židovsku Toru i povijest antičke židovske države. Svi patrijarsi su ujedno i poslanici islama, pa stoga je i dijeljenje te baštine zajedničko. Ideja o podijeli grada i priznavanje Istočnog Jeruzalema kao palestinske prijestolnice, a Zapadnog Jeruzalema kao izraelske ne bi sa sobom povlačilo stvaranje fizičke podjele, već prije svega političke. Suverenitet i kontrola nad gradom bili bi podijeljena odgovornost izraelske i palestinske vlasti. I dok Palestinci mogu zaboraviti na stvaranje Corpusa separatuma kako je to predloženo 1948., ovakav prijedlog smatraju dovoljno dobrim za ispunjavanje svačijeg interesa.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.