Na svjetskim su tržištima cijene nafte i prošlih dana i tjedana porasle, dosegnuvši nove najviše razine od studenoga 2014. Prema najnovijim kretanjima, cijene nafte kreću se na međunarodnim tržištima na razini oko 79 dolara po barelu na londonskom tržištu i oko 71 USD po barelu na američkom tržištu. Sadašnje cijene nafte su otprilike 15% iznad razine s početka 2018. i čak 44% više u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Nakon više godina stagnacije i pada cijena nafte koje su krenuli padati od ljeta 2014. (npr. u veljači 2016. cijena barela bila je ispod 30 dolara), sada je opet krenuo trend uzlazne putanje rasta cijena. Postoji više razloga zašto cijene nafte doživljavaju rast, ali bez obzira na uzroke cijeli svijet osjećat će posljedice koje nisu samo ograničene na veći dobit naftnih kompanija kao što su ExxonMobil, Chevron i Continental Resources.
Najvažniji razlog trenda rasta cijena sirove nafte je odluka Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da se proizvodnja nafte smanji i stvori umjetna nestašica na svjetskom tržištu. Godinama je zemlje izvoznice nafte mučio višak u opskrbi i morale su nešto učiniti. Naime od siječnja 2017. OPEC i skupina neovisnih proizvođača na čelu s Rusijom smanjili su proizvodnju za 1.8 milijuna barela dnevno kako bi sveli zalihe na petogodišnji prosjek i time poduprli porast cijene. Za takvu odluku zaslužna je mješavina političko-gospodarskih razloga gdje su prednjačili zahtjevi Rusije, Irana, Venezuele i dodatno je pomogla činjenica što Saudijska Arabija ne kani ponuditi više nafte na tržištu. U takvoj situaciji nužno dolazi do rasta cijene crnog zlata što je u interesu zemljama koje izvoze naftu. Niske cijene nafte su unazad nekoliko godina dovele do velikih financijskih problema u zemljama čiji državni budžeti ovise o njenoj prodaji, a sada OPEC otvoreno radi na dizanju cijene nafte kako bi se prihodi zemalja članica povećali.
Dodatan i super važan razlog zašto cijene rastu je odluka Donalda Trumpa da se SAD povuče iz Sporazuma o iranskom nuklearnom programu te najava da će Sjedinjene Države ponovo uvesti sankcije Iranu. Na tržišta su tako utjecala strahovanja od značajnog smanjenja iranskog izvoza zbog novih američkih sankcija. Još nije jasno u kojoj će mjeri američke sankcije utjecati na iranski izvoz, što će u velikoj mjeri ovisiti o reakcijama velikih potrošača. Premda Iran proizvodi samo 4% svjetske nafte, investitori i špekulanti na financijskim tržištima se boje da bi novonastale napetosti mogle ugroziti stabilnu opskrbu Zapada bliskoistočnom naftom, stoga su odmah počeli kupovati naftu dok se još može dobiti po prihvatljivo visokoj cijeni.
Trgovci strahuju od nestašice nafte u drugoj polovini godine budući da bi sankcije trebale stupiti na snagu u studenom. Tako npr. Norbert Ruecker iz banke Julius Baer ističe da svi razmišljaju u prvom redu o "potencijalnom utjecaju (sankcija) na iranski izvoz nafte i time o riziku opetovanog značajnog poremećaja u opskrbi". Mnogi ekonomski analitičari očekuju da će cijene nafte rasti kako se iranski izvoz bude smanjivao. "Uzlazni trend (cijena) ostaje snažan i netaknut", izjavio je Robin Bieber iz londonskog PVM Oil Associatesa. Izvršni direktor austrijske naftne kompanije OMV Rainer Seele kazao je da će cijene nafte porasti nakon što SAD ponovno uvede sankcije Iranu. "Još nije jasno kakve će točno sankcije SAD uvesti. No, očekujem da će na londonskom tržištu cijena barela biti bliža razini od 80 dolara nego 70", kazao je Seele.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
