Svijet je danas pogođen mnogim problemima, a specifičan veliki problem su klimatske promjene. Za razliku od političkih nestabilnosti, terorizma, siromaštva, socijalnih nejednakosti, problem klimatskih promjena je strpao cijeli svijet u isti koš. Doduše, neke zemlje su ugroženije više, a neke manje, ali svi smo ugroženi. Planet Zemlja pogođena je izvanrednim vremenskim (ne)prilikama koje se svakodnevno manifestiraju te se ne mogu ignorirati, iako nažalost neki to rade poput trenutne američke administracije na čelu s Donaldom Trumpom.
Prema definiciji, klimatske promjene su promjene statističke raspodjele vremenskih čimbenika na duže vremensko razdoblje, od nekoliko desetaka do milijuna godina. Klimatske promjene mogu se odnositi na promjenu prosječnih vremenskih uvjeta ili promjenu trajanja pojedinih vremenskih perioda kao što su ekstremno topla sušna ljeta i ekstremno hladne zime. Npr. kolebanja klime poput El Nina ne smatraju se klimatskim promjenama.
Klimatske promjene uzrokuju čimbenici poput biotičkih procesa, pojačanog Sunčevog toplinskog zračenja kojeg prima Zemlja, odstupanja od planetarne putanje Zemlje, promjene tektonike ploča, vulkanskih erupcija, stakleničkih plinova, ali i djelovanje čovjeka. Utjecaj čovjeka je najvažniji od svega pa se zato sve više klimatske promjene povezuju s globalnim zatopljenjem. Npr. klimatska agencija UN-a objavila je da je 2016. oborila rekord kao najtoplija godina otkako se mjere temperature od 19. stoljeća. Globalne prosječne temperature u prošloj godini su bile više za 1.2 stupnjeva Celzijusa u odnosu na predindustrijske nivoe.
Prisilni mehanizmi koji dovode do promjena u klimi i vremenu mogu biti interni i eksterni. U interne mehanizme spadaju promjenjivost oceanske atmosfere i život, a u eksterne: orbitalne varijacije, solarni output, erupcije vulkana, tektonske ploče i ljudsko djelovanje. Oceani i atmosfera zajedno mogu spontano generirati promjene klime. Promjene koje čine mogu utjecati na prosječne temperature na kopnu ponovno razdijelivši toplinu između dubokih oceana i atmosfere i/ili mijenjati raspodjelu oblaka, vodene pare i leda što može utjecati na ukupni energetski proračun planeta. Život utječe na klimu kroz svoju ulogu u karbonskim i vodenim ciklusima poput mehanizama albeda, isparavanja vode, formiranja oblaka i atmosferskog djelovanja na stijene, tlo i minerale.
Promjene u putanji Zemlje dovode do promjena snage Sunčevog zračenja kod promjena godišnjih doba, pa se zato i klima mijenja u različitim godišnjim dobima. Tri su vrste promjena Zemljine orbite: promjena ekscentričnosti, nagiba osi i precesije Zemljinih osi. Kad se mijenjaju zajedno, stvaraju Milankovićeve cikluse, koji imaju znatan utjecaj na klimu i pojavu ledenih i međuledenih doba, što se može pronaći u stratigrafskim slojevima stijena ili u širenju i smanjivanju pustinja kao što je Sahara. Sunce je glavni izvor energije na Zemlji. I dugotrajne i kratkotrajne promjene u jačini Sunčevog toplinskog zračenja (outputa) utječu na klimatske promjene. Prije 3 do 4 milijuna godina, Sunce je zračilo samo 70 % današnje snage. Snaga Sunčevog toplinskog zračenja se jednako mijenja svakih 11 godina, uslijed Sunčevog ciklusa. Sunčevo zračenje se naglo povećava što je zabrinjavajuće.
Tijekom milijuna godina, pomicanje tektonskih ploča mijenjalo je svjetske zemljane površine i oceanska područja i stvaralo topografiju. Smicanje tektonskih ploča može utjecati na globalne i lokalne obrasce klime i prostor oceana. Erupcije vulkana koje mogu djelovati na Zemljinu atmosferu dulje od jedne godine su one erupcije tijekom kojih se izbaci više od 100 000 tona sumporovog dioksida u stratosferu. Vulkani su dio proširenog ugljikovog ciklusa. U jako dugim geološkim ciklusima, oslobađanje ugljika iz Zemljine kore i plašta se nalazi u ravnoteži s taloženjem ugljika u sedimentnim stijenama i ostalim odvodima iz ugljikovog ciklusa.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
