Primirje na istoku Ukrajine i dalje traje, ali mir se ne osjeća u Europi. Osjećaju se nabujale tenzije koje sugeriraju kako Ukrajinska kriza još ni približno nije završena, a opasnost koja iz nje proizlazi i dalje je velika. Ovo primirje nije kao recimo nedavno primirje između Hamasa i Izraela, kada je mnogima - nakon potvrde s obje strane - bilo zapravo jasno da će Gaza vrlo brzo nestati iz medijskog fokusa.
Primirje na istoku Ukrajine moglo bi voditi u pozitivnom pravcu, ukoliko ključni akteri procjene da mogu pregovorima dobiti što žele, ili bi moglo voditi u još veći rat - ako isti akteri zaključe da zatišje valja iskoristiti za dodatno naoružavanje i pripremu za jedan još veći sukob.
Europske "mirovne" sankcije
U toj napetoj situaciji Europska Unija odlučila je djelovati "preventivno" - krenuti s još jednim, četvrtim po redu, valom sankcija prema Rusiji. Iz Bruxellesa tvrde kako će sankcije biti "privremene" te kako će se ukinuti "ovisno o situaciji u Ukrajini".
Danas je kreiran dokument u kojem se definiraju nove sankcije, a službeno bi trebale stupiti na snagu već sutra. Teoretski pojedine EU članice se mogu buniti protiv ovog poteza, no praksa nam govori da nakon usaglašavanja oko dokumenta ove vrste isti dan iza prolazi bez opozicije.
Sankcije će se uvesti, otkriva The Wall Street Journal, pojedinim ruskim energetskim kompanijama kao što su Gazpromneft (podružnica Gazproma), Transneft i Rosneft. Pogođena će biti i ruska vojna industrija, kompanije poput Oboronproma i Uralvagonzavoda.
Nadalje, na popis sankcija će se također staviti još 24 pojedinca kojima će se zabraniti ulazak u EU, a njihova imovina će biti zamrznuta. Na ovoj listi nalaze se osobe povezane s pobunjenicima na istoku Ukrajine, kao i ruski oligarsi.
EU dužnosnici tvrde kako su spremni podići ove sankcije ukoliko Rusija prestane destabilizirati Ukrajinu. Dakle, sankcije se mogu protumačiti kao neka vrsta osiguranja od kršenja primirja, no interpretacije, dakako, mogu varirati. Pitanje je što EU sve smatra nepoželjnim ponašanjem Rusije, odnosno pobunjenika na istoku Ukrajine. Nastojati sačuvati primirje bi bio pozitivan potez, no ovu situaciju se može izokrenuti na način da se od pobunjenika, primjerice, traži da predaju kontrolu nad Donjeckom i Luganskom ukrajinskim vlastima, ili pak od Rusije da vrati Krim.
Ništa od spomenutog se neće dogoditi, a ako interpretacije krenu u tom pravcu onda ove sankcije više nisu osiguranje za primirje, već element koji vodi u dodatne eskalacije sukoba, a najgori mogući scenarij desiti će se ako jedna od sukobljenih strana - pritom ne mislimo samo na ukrajinske i pobunjeničke snage - osjeti da više nema izbora osim vojne konfrontacije.
S druge strane, čak da EU i želi povećati pritisak na Moskvu, do te mjere da Moskva mora činiti političke ustupke, jednostavno nemaju adekvatnu "polugu". Naime, značajno je da na popisu ovih sankcija nije ključna kompanija - ruski plinski gigant Gazprom. Europa je svjesna kako i dalje ovisi o ruskom plinu, a dovoditi opskrbu u opasnost - neposredno pred zimu - bilo bi neizvedivo.
Zračni prostor kao reakcija
Dakako, bez obzira kako EU nazvala ove sankcije, Rusija, kao i ranije, neće mirno gledati. Ruski premijer Dmitrij Medvedev danas je poručio kako bi Rusija mogla zatvoriti svoj zračni prostor za Zapadne aviokompanije ukoliko nova runda sankcija bude ciljala ruske energetske kompanije (a ciljati će, već sutra ujutro, mada ne moćni Gazprom).
"Ukoliko sankcije budu vezane uz energetski sektor ili se budu uvodile dodatne restrikcije na ruski financijski sektor, morati ćemo djelovati asimetrično", poručio je ruski premijer u današnjem intervjuu za lokalnu štampu.
"Mogli bismo uvesti restrikcije na transport. Mi vjerujemo kako imamo prijateljske odnose s našim partnerima, a strane aviokompanije prijateljskih zemalja smiju letjeti iznad Rusije. No, morati ćemo odgovoriti na bilo koje restrikcije koje se budu uvodile protiv nas. Ako Zapadne aviokompanije budu morale zaobilaziti naš zračni prostor, to bi moglo brojne aviokompanije odvesti u bankrot. To nije dobar put, a nadamo se da će i naši partneri shvatiti", poručio je Medvedev.
Među velikim gubitnicima bi bio njemački avioprijevoznik Lufthansa - iz njihove kompanije su već izračunali kako bi izgubili oko milijardu eura u tri mjeseca ukoliko im bude zatvoren ruski zračni prostor. Naime, na letovima za Aziju to bi putovanje produžilo za oko 4 sata.
Točke sporazuma i stavovi koji ne nude dijalog
I sam Medvedev se slaže - kompromisi su i dalje najbolje rješenje, a i situacija oko Ukrajine sve više i više postaje "europska stvar" (SAD je zauzet pokretanjem rata protiv ISIL-a).
Organizacija OESS objavila je na svojim stranicama 12 točaka sporazuma koji je sklopljen u Minsku, a one zapravo otkrivaju pravac kojime bi stvari morale ići ako se želi dovesti do smirivanja tenzija - ovo su ključne točke:
1) Osiguravanje neposrednog bilateralnog prekida vatre
2) Provedba decentralizacije vlasti, dopuštanje privremene lokalne samovladavine u područjima Donjecka i Luganska na istoku Ukrajine pod "specijalnim statusom" prava
3) Moraju se odmah pustiti svi zarobljenici i ilegalno zadržane osobe
4) Nadzor ukrajinsko-ruske granice i sigurnosne zone
5) Osiguravanje odražavanja hitnih lokalnih izbora u Donjecku i Lugansku
6) Uklanjanje ilegalnih oružanih skupina, vojne opreme i svih boraca i plaćenika s teritorija Ukrajine
7) Provedba zakona protiv progona i kazne osoba po pitanju pojedinih događaja na prostoru regija Donjeck i Lugansk
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
