Unatoč ekonomskoj krizi u Rusiji, Brazilu i Južnoafričkoj republici, BRICS skupina ostaje najznačajnijom političkom grupacijom bez zapadnjačke prisutnosti. Stalno jačanje tih država i sposobnost inovacija rezultirali su razvojem Nove razvojne banke, ali i pokazali koliko je Zapad podcijenio sposobnosti BRICS-a. Zapadnjački je stav da su te države previše različite da bi se mogle dogovoriti oko bilo čega. Imajući u vidu da se prvi summit BRICS-a dogodio tek prije šest godina, iznenađujuća je kohezija skupine koja ima svaki potencijal da postane ključni dio međunarodnih političkih i ekonomskih odnosa.
BRICS je kao pojam nastao 2001., kad je bankar američkog Goldman Sachsa Jim O'Neill smislio naziv BRIC za gospodarstva Brazila, Rusije, Indije i Kine, najbrže rastuća gospodarstva u to vrijeme. Zbog rasta stanovništva, demografskih razdjelnica i globalizacije Goldman Sachs im je prorekao rast koji će po veličini tržišta zasjeniti gospodarstvo Europske unije. Kad je 2010. Južnoafrička republika prisupila BRIC-u, nastao je BRICS. Radi se o klubu koji zajedno čini 43 posto svjetskog stanovništva, 46 posto globalne radne snage i 25 posto svjetskog BDP-a. Među glavnim su dobavljačima resursa industrijaliziranom svijetu. S velikim gospodarskim rastom, očekuje se da će ove zemlje voditi promjenu u globalnoj ekonomskoj moći, te da će preuzeti diktiranje uvjeta od Europe i SAD-a. Koči ih malo kulturoloških i političkih sličnosti, te činjenica da su gospodarski različito razvijeni.
Od 2009. BRICS održava godišnje sastanke na vrhu, kao i redovne sastanke na ministarskim razinama. Prvi je sastanak održan u ruskom Jekaterineburgu, potom 2010. u Brasiliji. Treći je summit bio u kineskoj Sanyi, gdje je forum zatražio reformu međunarodnih financijskih institucija i usredotočio se na osnivanje institucionalnih mehanizama za razmjenu informacija i tehnologije. Na četvrtom summitu 2012. u New Delhiju odlučeno je da će se istražiti ideja stvaranja multilateralne razvojne banke koja bi prinijela resurse za infrastrukturne projekte i projekte održivog razvoja u BRICS zemljama, ali i u drugim rastućim ekonomijama. Raspravljalo se i o pitanjima poreza, odnosno mogućnostima u poljima međunarodnog oporezivanja, cijena transfera, razmjene podataka, dijeljenja iskustava u poreznim sustavu i rješavanju nesuglasica. Peti je summit održan 2013. u južnoafričkom Durbanu, s temom partnerstva u razvoju, integriranju i industrijalizaciji između BRICS-a i Afrike. S jedne strane ovaj je summit iznio ideju stimuliranja izravnih stranih ulaganja, razmjene znanja, jačanja kapaciteta i diverzifikacije trgovine s afričkim zemljama. S druge strane, ogromna razlika između BRICS zemalja i siromašnih afričkih zemalja može se shvatiti i kao način eksploatacije resursne baze afričkih zemalja, vodeći ih u ekološku štetu bez velike dobiti za domaće stanovništvo. Summit posljednje godine u brazilskoj Fortalezi okončan je dogovorom o Novoj razvojnoj banci.
Vrlo važno obilježje BRICS-a je jačanje veza između članica čiji su odnosi tradicionalno slabi. Primjerice, Kina uvozi mnogo dobara iz Brazila, ali brazilsko društvo, pa i vlada, malo znaju o Kini.
Institucionalni sastanci na razini ministara (osobito vanjskih poslova, obrazovanja, poljoprivrede, gospodarstva, zdravstva) pomažu u prevladavanju tih nepoznanica. Odnosi se sada uspostavljaju i onkraj te razine, te se održavaju sastanci gradonačelnika, sveučilišta, instituta. Dobivanje presudnih podataka tim putem omogućuje jedinstven stav na svjetskom političkom i gospodarskom polju. BRICS na taj način može stati protiv određenih politika Međunarodnog monetarnog fonda i Svjetske banke, zbog čega je skupina često smatrana kao protuteža Washingtonu i Bruxellesu. Međutim, taj stav je prvenstveno korektivni, a ne suprotstavljajući.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
