Bojkot trgovina se širi: Otpor prerasta u regionalni fenomen, budi se svijest građana koji su predugo bili samo pasivni sudionici u duboko nepravednoj ekonomiji, ali za stvarnu promjenu moraju ustrajati - svaki dan, čak i sat ove akcije sad je bitan

Ono što je započelo kao lokalni izraz nezadovoljstva sada poprima oblik širokog građanskog pokreta. Bojkot supermarketa, prvotno pokrenut u Hrvatskoj zbog nezadovoljstva rastom cijena i trgovačkim maržama, ubrzo se proširio na Bosnu i Hercegovinu, Crnu Goru, Srbiju i Sjevernu Makedoniju. Dok su društvene mreže postale glavni alat mobilizacije, sve više političara i analitičara priznaje da se ne radi o prolaznom trendu, već o simptomu dubljih ekonomskih problema s kojima se suočava regija.

Posebno je zanimljivo što se bojkot ne temelji samo na emocionalnoj reakciji na poskupljenja – građani sve glasnije postavljaju važno pitanje o strukturi tržišta i odnosa snaga između velikih trgovačkih lanaca, države i potrošača. Ovo već samo po sebi iznimno je bitno jer se počinje otvarati široka debata koja je jako dugo (predugo) vremena bila skoro pa nepostojeća.

Ključno pitanje ostaje: hoće li bojkot imati dugoročne posljedice ili će, poput mnogih sličnih inicijativa, izgubiti zamah kada prođe prvi val entuzijazma? Odgovori trgovačkih lanaca, reakcije vlasti i daljnji razvoj događaja odredit će sudbinu ovog pokreta koji je, barem zasad, uspio ono što se rijetko događa na Balkanu – ujediniti ljude preko granica u borbi protiv zajedničkog problema.

Bojkot supermarketa na Balkanu je rezultat dugogodišnjeg nezadovoljstva građana rastućim cijenama, ali i netransparentnim poslovnim praksama trgovačkih lanaca i osjećajem ekonomske nepravde. Iako je inflacija globalni problem, sve više potrošača i analitičara ukazuje na to da trgovački lanci koriste priliku za povećanje svojih marži, bez stvarnog opravdanja. Dok cijene osnovnih prehrambenih proizvoda rastu, plaće i mirovine ostaju iste ili rastu znatno sporijim tempom, što dovodi do smanjenja kupovne moći, a to nezadovoljstvo moralo se prije ili kasnije manifestirati. Moglo bi se čak reći da je ovaj bojkot još i "blaga" verzija takvih manifestacija, ali i upozorenje na ono što bi tek moglo uslijediti.

U Hrvatskoj su ekonomski stručnjaci upozorili da trgovački lanci koriste krizu kako bi povećali profite, no ne treba biti stručnjak da se to jasno vidi. Primjerice, cijene mlijeka, kruha i mesa u supermarketima nerijetko su više nego u zapadnim europskim zemljama, unatoč nižim troškovima rada i lokalnoj proizvodnji. Slični obrasci uočeni su u Srbiji, Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, gdje se kupci žale da se na istim policama nalaze proizvodi s neproporcionalnim povećanjem cijena u odnosu na inflaciju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.