Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Bjelorusija nakon Zapada 2017. čvrsto u savezništvu s Rusijom

PIŠE:
Objavljeno:

Sukob u Ukrajini često se prikazuje kao ruska agresija prema navodnoj zoni privilegiranog interesa Moskve. Dakako, to je stvar čistog kuta gledanja, jer da nastane velika protuamerička politika u Sjedinjenim Državama bliskoj državi, očito bi se i tamo našla američka vojna čizma. Nikaragva je samo jedna od takvih povijesnih pokazatelja. Rusija reagira istovjetno, pa tako se bori i za svoje interese u Ukrajini. Sve se to vrlo pomno prati u Bjelorusiji, zemlji koja je u čvrstom savezu s Rusijom, te nema financijskih resursa koji bi pružali neovisnu sigurnosnu politiku. Istovremeno se Minsk boji zbog svojih postignutih međunarodnih napredaka i svoje uloge kao teritorija koji fizički štiti Rusiju od nasrtaja iz Europe, baš kao što je to Bjelorusija bila u Prvom i Drugom svjetskom ratu.

Vojna doktrina Republike Bjelorusije, usvojena 2016. godine, priznaje ujedinjenu obrambenu doktrinu Bjelorusije i Rusije, te članstvo zemlje u Organizaciji povelje kolektivne sigurnosti, kao temeljno jamstvo sigurnosti zemlje. Bjeloruska vojna suradnja s Rusijom također se provodi kroz sporazum o zaštiti granice iz 2009., a koji je na snagu stupio 2012. godine. Sporazum se dotiče raznih oblika vojne suradnje, među ostalim i zajedničkom sustavu protuzračne obrane iz 1995. Svake godine, Minsk i Moskva izvode niz zajedničkih vojnih vježbi, a najvažnije su Zapad i Štit unije. Ove vježbe se mijenjaju svake godine i glavni su ispit za Regionalne združene snage Bjelorusije i Rusije. Prema ugovoru iz prosinca 1999. godine o osnivanju Unije, Bjelorusija i Rusija bi trebale pratiti dogovorno vanjsku i sigurnosnu politiku, te jamčiti integritet granica Unije. Obje zemlje su predane održavanju učinkovitih operativnih snaga, što daje Bjelorusiji mogućnost korištenja zajedničke vojne infrastrukture i ostalih obrambenih logistika Unije.

Zapravo, to korištenje je detaljizirano u dokumentu koju su Minsk i Moskva potpisali u studenom 2017. godine, prema kojemu zaštita baza na bjeloruskom teritoriju i dobava oružja koje koriste ruske vojne snage u slučaju prijetnje Uniji ili otvorenog rata spada pod odgovornost ruskog Ministarstva obrane. To znači, ukoliko Rusija uvidi bilo koju prijetnju, pod bilo kojim kriterijem, može razmjestiti tehničke sigurnosne baze u Bjelorusiji. Iako se Minsk morao s time složiti, Aleksandar Lukašenko počinje promišljati nije li to bio njegov pogrešan korak.

Iz ruskog gledišta, Bjelorusija je vrijedan vojni saveznik. Zahvaljujući zemljopisnoj poziciji, Rusija može započeti sve svoje obrambene aktivnosti spram zapada 540 kilometara zapadnije od svojih granica. Rusija ima također velike vojne instalacije na bjeloruskom teritoriju, kao što je radiolokacijska postaja u Hancavičima, koja nadgleda gornje slojeve atmosfere i bliski svemirski prostor u nadzoru bilo kakve aktivnosti sa zapadne strane. Time je Rusija u svojoj susjednoj zemlji uspostavila rani sustav upozoravanja od projektila. U Vilejki, blizu Minska, nalazi se i komunikacijsko središte za nuklearne podmornice. S obzirom da Rusi smatraju Bjelorusijom područjem privilegiranog interesa, njihova vojna prisutnost na bjeloruskom teritoriju ograničava bjelorusku neovisnost u vanjskoj i sigurnosnoj politici otprilike kao što NATO ograničava većini svojih članica slobodu neovisne vanjske politike (Turska je očita iznimka).

Unatoč naprednoj suradnji s Rusijom, bjeloruske vlasti žele pronaći više neovisnosti od Moskve. Objavljena bjeloruska vojna doktrina iz ljeta 2016. godine bio je izravan odgovor mijenjajućem političkom i vojnom stanju u Istočnoj Europi. Među značajnim prijetnjama, ova doktrina pokušava prilagoditi bjelorusku obranu postojećem međunarodnom poretku, hibridnim prijetnjama i informacijskom ratovanju. Bjeloruske vlasti su svjesne opasnosti s istoka i sa zapada, ali se osjećaju neugodno u srazu između njih, osobito u vidu političke i vojne konfrontacije NATO-a i EU prema Moskvi. Rastuće napetosti između Rusije i NATO-a je već dovelo do povećane vojne prisutnosti blizu bjeloruskih granica. Kao odgovor na rusko jačanje vojne prisutnosti u Zapadnoj vojnoj oblasti, NATO je povećao svoju pripravnost u svojim istočnim susjedima. Stoga je Bjelorusija uvela u svoju obrambenu prisutnost projektilni sustav Polonez, koji može gađati mete do 300 kilometara, a vlada je počela izdvajati sredstva za obnovu svoje flote Su-27 borbenih zrakoplova. Već nekoliko godina Minsk se protivi otvaranju ruske vojne baze na svom teritoriju. Kako je Rusija ponovno aktivirala svoju 689. zrakoplovnu regimentu u Kalinjingradskoj oblasti, čini se da Rusima ionako nije potrebna veća zrakoplovna prisutnost u Bjelorusiji.

Unatoč svim ovim koracima, Bjeloruske vlasti se boje kako će njihove ograničene mogućnosti biti neuspješne u dobrom osiguravanju svog teritorija. Bjelorusija trenutačno troši između 1 i 1.5 posto svog BDP-a na vojsku. To iznosi oko pet stotina milijuna američkih dolara. Oko 46 tisuća vojnika i dodatnih 13 tisuća civilnih zaposlenika u vojsci tek su kap u moru za tristo tisuća ruskih vojnika koji se nalaze samo u ruskoj Zapadnoj vojnoj oblasti. Zajedno ove vojske oblikuju obrambeni sustav koji je de facto orijentiran samo prema zapadu. Bjeloruska obrana je tako podijeljena na dva operativna zapovjedništva: na zapadu je Hrodna, a na sjeverozapadu Barisav.

S druge strane, Minsk se pokušava približiti NATO Savezu, kao oblik pokušaja pronalaženja neovisne politike. Ova suradnja započela je još 1995. godine kada je Bjelorusija ušla u program Partnerstvo za mir. Od 2004. godine Bjelorusija sudjeluje u Planiranju i procesu nadzora tog programa, te je dobila različite uloge: sudjeluje u operacijama čuvanja mira, ima multifunkcionalan nuklearno-biološko-kemijsko zaštitni odred, te sedam medicinara i mobilnu bolnicu. NATO i Bjelorusija također surađuju u planiranju odgovora na civilne krize, znanosti i obrambenoj reformi. Bjelorusko vojno osoblje polazi jezične tečajeve u NATO članicama. Ova suradnja se dalje razvija u kontroli naoružanja, zračnoj obrani i kontroli leta, telekomunikacijama i procesiranju informacija, te u vojnom obrazovanju. No, Bjelorusija ne sudjeluje u NATO vježbama (kao što to radi primjerice Armenija, koja je također politički bliska Rusiji) ili u vojnim misijama Saveza. Bjeloruska suradnja s NATO-om nema nikakvog vojnog značaja, ali za bjeloruske vlasti je ta suradnja jedini način održavanja zasebnih kontakata sa Savezom. Kao primjer stoji korištenje bjeloruske diplomacije kako bi se obavijestilo NATO članice o tijeku vojnih vježbi kao što je Zapad 2017. No, to ne znači da Bjelorusija želi povećavati ovu suradnju. NATO se i dalje smatra glavnom vojnom prijetnjom u Minsku.

Bjeloruske mogućnosti za ostvarivanje neovisne sigurnosne politike, uključujući održavanje neutralnosti, izrazito su male, ponajviše jer je Minsk zacementirao svoj politički i vojni savez s Rusijom i Organizacijom kolektivne obrane. Unatoč potrebi za jačanjem svojih oružanih snaga, bjeloruski manjak financijskih resursa znači da ne može poduzeti važne reforme ili započeti veliki program naoružavanja. Zasad, Bjelorusija će biti ovisna o ruskoj potpori, u osiguravanju vojne opreme i organizacije vježbi i vojnog obučavanja. U NATO-ovom vojnom planiranju Bjelorusija se također smatra dijelom ruskog obrambenog sustava. No, istovremeno i unatoč velikoj bjeloruskoj ovisnosti o ruskoj vojnoj pomoći, Minsk pokušava povećati svoje kontakte s NATO-om, baš kao što je to napravio u svojoj diplomatskoj misiji tijekom vježbi Zapad 2017, kada su u zemlju pozvani promatrači iz Ukrajine, Poljske, Litve, Latvije, Estonije, Švedske i Norveške. Takav potez se u nekim članicama NATO-a (primjerice, u Poljskoj) smatra dobrom prilikom za otvaranje informacijske točke u Minsku.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.