X
VELIKA AKCIJA: Od ljeta do ljeta - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Bitka za kaspijsko bogatstvo: Može li se spriječiti azersko-turkmenistanski plinovod

PIŠE:
Objavljeno:

Ministri vanjskih poslova Azerbajdžana, Rusije, Kazahstana, Turkmenistana i Irana susreli su se 5. prosinca prošle godine u Moskvi kako bi pokušali dovršiti dogovor o pravnom statusu Kaspijskog jezera, najvećeg jezera na svijetu, koje većina prisutnih zemalja naziva morem. Nakon ovih pregovora, predstavnici Azerbajdžana i Rusije, Elmar Mamadjarov i Sergej Lavrov pohvalili su približavanje stavova pet zemalja. No, konačni dogovor ovako složenog povijesnog pitanja ne donosi rješenje u svim regionalnim prijeporima. Primjerice, otkako se raspao Sovjetski Savez, obalne države imaju drugačija i proturječna razmišljanja i stavove o demarkaciji granica na Kaspijskom jezeru (osobito Iran i Turkmenistan), te izazivaju azerbajdžansko pravno vlasništvo energetskih polja na 'otvorenom' moru.

Mnogi otoci na azerbajdžanskoj obali imaju velik geopolitički i gospodarski značaj zbog potencijalnih naftnih i plinskih rezervi. Otoci Bulla, Pirallahi i Nargin, koji imaju i bivše sovjetske baze, nalaze se u zaljevu Bakua i važni su naftni izvori. Raspadom Sovjetskog Saveza i otvaranjem ove regije ulaganjima međunarodnih naftnih kompanija dolazi se do ključnog problema daljnjeg razvoja regije, a to je status Kaspijskog jezera i utvrđivanje pomorskih granica između pet zemalja.

Nakon susreta ministara, iransko Ministarstvo vanjskih poslova odbacilo je bilo kakve promjene u iranskoj poziciji oko demarkacije unatoč toga što bi takav stav otežao regionalne dogovore, osobito s Azerbajdžanom i Turkmenistanom. Prema riječima zamjenika šefa azerbajdžanske diplomacije Halafa Halafova, pregovori s Iranom i Turkmenistanom oko kontroverznih naftnih i plinskih polja na Kaspijskom jezeru tek trebaju donijeti plodove, ali je dodao kako će eksploatacija tih polja biti riješena u skladu s međunarodnim zakonom. Nije sigurno da će Ašgabat i Teheran prihvatiti modificiranu crtu sredine, načelo koje sa sobom nosi i odbacivanje želje za azerbajdžanskim naftnim i plinskim poljima. Stoga, ovi prijepori se možda mogu riješiti bilateralnim dijalogom, ali je vjerojatnije kako će biti potrebna nova konvencija o kaspijskom problemu. Teheran i Ašgabat imali su prethodno maksimalističke pozicije koje su ih ostavile izoliranima od raznih planiranih zajedničkih energetskih projekata na Kaspijskom jezeru. Posljednjih dvije godine, Iran pokazuje želju za povećanom suradnjom s Azerbajdžanom oko nekih pučinskih energetskih polja, ali Turkmenistan je odbio sličan pristup.

Susret u Moskvi je bio više optimističan, jer se puno pričalo o Transkaspijskom plinovodu (TCP), projektu koji kasni desetljećima zbog prijepora na Kaspijskom jezeru. Prve su rasprave krenule krajem 1990.-ih kada se pretpostavljalo da bi TCP mogao godišnje prenositi 30 milijardi kubičnih metara turkmenistanskog plina Europi preko Južnog plinskog koridora, odnosno preko Azerbajdžana, Gruzije i Turske. Time bi se Europska unija oslobodila prevelike ovisnosti o Rusiji i njezinom plinu. No i nakon nove konvencije o Kaspijskom jezeru, Rusija i Iran će se vjerojatno opirati TCP-u, kojega su blokirali zahtijevajući da svih pet priobalnih država prihvate izgradnju plinovoda.

Ruske primjedbe su posebno čudne jer su Moskva i Baku već bilateralno riješili delimitaciju sjevernog dijela Kaspijskog jezera, a TCP se uopće ne bi trebao graditi kroz ruske teritorijalne vode. Azerbajdžan i Turkmenistan drže se načela da priobalne države imaju suvereno pravo slobodne izgradnje infrastrukture u svojim nacionalnim sektorima prije nego li se definira konačni status Kaspijskog jezera. Halafov pritom naglašava kako će izgradnja plinovoda biti dogovorena s onim stranama i državama preko čijeg područja prelazi. Ruske i iranske primjedbe i opiranja stoga se tumače time da bi turkmenistanski plinski izvoz putem TCP-a zaobišao Rusiju i Iran kao tranzitne zemlje i time bi se ugrozio njihov tržišni udio među europskim i turskim potrošačima. TCP bi pomogao konsolidiranju azerbajdžanske geopolitičke važnosti i doveo više stranih energetskih korporacija na Kaspijsko jezero.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.