X
VELIKA AKCIJA: Paket advance godišnje pretplate za 350 kn (-30%)
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Bitka za kaspijsko bogatstvo: Može li se spriječiti azersko-turkmenistanski plinovod

PIŠE:
1Objavljeno:
Ministri vanjskih poslova Azerbajdžana, Rusije, Kazahstana, Turkmenistana i Irana susreli su se 5. prosinca prošle godine u Moskvi kako bi pokušali dovršiti dogovor o pravnom statusu Kaspijskog jezera, najvećeg jezera na svijetu, koje većina prisutnih zemalja naziva morem. Nakon ovih pregovora, predstavnici Azerbajdžana i Rusije, Elmar Mamadjarov i Sergej Lavrov pohvalili su približavanje stavova pet zemalja. No, konačni dogovor ovako složenog povijesnog pitanja ne donosi rješenje u svim regionalnim prijeporima. Primjerice, otkako se raspao Sovjetski Savez, obalne države imaju drugačija i proturječna razmišljanja i stavove o demarkaciji granica na Kaspijskom jezeru (osobito Iran i Turkmenistan), te izazivaju azerbajdžansko pravno vlasništvo energetskih polja na 'otvorenom' moru.

Mnogi otoci na azerbajdžanskoj obali imaju velik geopolitički i gospodarski značaj zbog potencijalnih naftnih i plinskih rezervi. Otoci Bulla, Pirallahi i Nargin, koji imaju i bivše sovjetske baze, nalaze se u zaljevu Bakua i važni su naftni izvori. Raspadom Sovjetskog Saveza i otvaranjem ove regije ulaganjima međunarodnih naftnih kompan...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se