Ekonomske teorije
BDP je starinski koncept kojeg vole koristiti političari, ali nam ne govori previše o tome kako se u kojoj zemlji stvarno živi - vrijeme je da upoznamo ekonomske indikatore koji će nam dati bolju sliku: Što je ljudski razvojni indeks ili HDI?
Objavljeno: 10
Znamo što je BDP (bruto domaći proizvod), najčešće spominjani makroekonomski indikator o kojem tako često slušate. Ukratko - BDP predstavlja totalnu vrijednost proizvodnje dobara i usluga neke zemlje u datom vremenskom periodu, najčešće u godini dana.
BDP je porastao ovoliko, smanjio se onoliko, tad i tad bit će toliko i toliko... Ali davno je BDP od ekonomskog indikatora postao nešto s čime se služe političari da bi se pohvalili... ili da bi se izvlačili tvrdeći da će BDP u budućnosti rasti ako je trenutačno u padu.
Nije čudo da uz toliko spominjanja BDP u konačnici još uvijek ima veliku ulogu kod izbora. Vlast koja može prikazati porast BDP-a odmah ima veće šanse da će ponovno biti birana jer su javnost već navikli na to da im mjere uspjeh prema kretanju BDP-a.
Nećemo reći da je BDP nebitan, ali je svakako zastarjeli koncept koji se koristi i kao ekonomska propaganda jer zapravo nam malo govori o tome kako se stvarno živi u nekoj zemlji, kakva je kvaliteta života, koliko su ljudi zadovoljni... Ne čudi ako znamo kada je BDP postao relevantan, a to je bilo između dva svjetska rata. Ekonomisti su tad počeli koristiti BDP kao mjerilo na temelju kojeg su htjeli vidjeti kako se koja zemlja nosi s ondašnjom Velikom depresijom, uspoređujući ih međusobno.
Ali ako zemlja ima veliki BDP to znači da i puno proizvodi, kako to onda pak nije ujedno i indikator kvalitete života u njoj? Nije. Naime, BDP mjeri sve, a ne ono što je za kvalitetu života bitno. Zamislimo recimo da je Hrvatska veliki proizvođač oružja i da ga izvozi u milijardama USD godišnje... BDP bi nam definitivno bio visok u svijetu koji kao da uvijek gomila oružje (naročito sad), ali bi li to značilo da živimo bolje? Teško. Velik dio te zarade završavao bi u džepovima vlasnika vojno-industrijskog kompleksa, a narod bi možda živio još i lošije nego sad.
Ili zamislimo da se BDP "pumpa" od strane nekih kompanija koje intenzivno zagađuju naš okoliš, onečišćuju vodu i zrak, zapravo direktno rušeći nam kvalitetu života, ali u isto vrijeme BDP raste i raste.
Uzmimo jedan zanimljiv primjer iz 90-ih godina. Profesor ekonomije s Yale sveučilišta, William Nordhaus, htio je istražiti do koje mjere BDP prikazuje promjenu u životnom standardu građana pa je tako odlučio izmjeriti "cijenu svjetla" u zadnjih 200 godina. Krenuvši s jednodimenzionalnom analizom zaključio je da se cijena materijala potrebnih za proizvodnju svjetla poprilično povećala u zadnjih 200 godina, odnosno otkako su ljudi prešli s klasičnih svijeća na žarulje. Cijena se povećala čak 3 do 5 puta od 1800. do 1992. jer je žarulja, jasno, kompleksnija za izradu od obične svijeće. Ako bi se vodili samo bruto proizvodom ispalo bi da smo po tom pitanju nazadovali. No, kada je svoju analizu prilagodio da izračunava cijenu po lumen-satu (svjetlosn...
BDP je porastao ovoliko, smanjio se onoliko, tad i tad bit će toliko i toliko... Ali davno je BDP od ekonomskog indikatora postao nešto s čime se služe političari da bi se pohvalili... ili da bi se izvlačili tvrdeći da će BDP u budućnosti rasti ako je trenutačno u padu.
Nije čudo da uz toliko spominjanja BDP u konačnici još uvijek ima veliku ulogu kod izbora. Vlast koja može prikazati porast BDP-a odmah ima veće šanse da će ponovno biti birana jer su javnost već navikli na to da im mjere uspjeh prema kretanju BDP-a.
Nećemo reći da je BDP nebitan, ali je svakako zastarjeli koncept koji se koristi i kao ekonomska propaganda jer zapravo nam malo govori o tome kako se stvarno živi u nekoj zemlji, kakva je kvaliteta života, koliko su ljudi zadovoljni... Ne čudi ako znamo kada je BDP postao relevantan, a to je bilo između dva svjetska rata. Ekonomisti su tad počeli koristiti BDP kao mjerilo na temelju kojeg su htjeli vidjeti kako se koja zemlja nosi s ondašnjom Velikom depresijom, uspoređujući ih međusobno.
Ali ako zemlja ima veliki BDP to znači da i puno proizvodi, kako to onda pak nije ujedno i indikator kvalitete života u njoj? Nije. Naime, BDP mjeri sve, a ne ono što je za kvalitetu života bitno. Zamislimo recimo da je Hrvatska veliki proizvođač oružja i da ga izvozi u milijardama USD godišnje... BDP bi nam definitivno bio visok u svijetu koji kao da uvijek gomila oružje (naročito sad), ali bi li to značilo da živimo bolje? Teško. Velik dio te zarade završavao bi u džepovima vlasnika vojno-industrijskog kompleksa, a narod bi možda živio još i lošije nego sad.
Ili zamislimo da se BDP "pumpa" od strane nekih kompanija koje intenzivno zagađuju naš okoliš, onečišćuju vodu i zrak, zapravo direktno rušeći nam kvalitetu života, ali u isto vrijeme BDP raste i raste.
Uzmimo jedan zanimljiv primjer iz 90-ih godina. Profesor ekonomije s Yale sveučilišta, William Nordhaus, htio je istražiti do koje mjere BDP prikazuje promjenu u životnom standardu građana pa je tako odlučio izmjeriti "cijenu svjetla" u zadnjih 200 godina. Krenuvši s jednodimenzionalnom analizom zaključio je da se cijena materijala potrebnih za proizvodnju svjetla poprilično povećala u zadnjih 200 godina, odnosno otkako su ljudi prešli s klasičnih svijeća na žarulje. Cijena se povećala čak 3 do 5 puta od 1800. do 1992. jer je žarulja, jasno, kompleksnija za izradu od obične svijeće. Ako bi se vodili samo bruto proizvodom ispalo bi da smo po tom pitanju nazadovali. No, kada je svoju analizu prilagodio da izračunava cijenu po lumen-satu (svjetlosn...
