X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 3 od 5
Preostalo vremena: 00:37:56
Akcija traje do 12:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Barack Obama na Kubi - Je li Hladni rat završen?

PIŠE: | Foto: Obama u Havani (izvor fotografije: whitehouse.gov)
Objavljeno:

Prošloga tjedna američki predsjednik Barack Obama bio je u službenom posjetu Kubi. Bio je to na sve trube razglašen međudržavni posjet i svojevrsna kulminacija nakon otopljavanja odnosa između Sjedinjenih Država i Kube koje je počelo u prosincu 2014. Bila je to prva posjeta nekog američkog predsjednika Kubi nakon 88 godina i Calvina Coolidgea. 'Došao sam ovdje kako bih zakopao posljednji ostatak Hladnog rata u Amerikama' – izjavio je Obama u svom televizijskom obraćanju Kubancima.

Većinom je sve proteklo u dobrodošlom, srdačnom i veselom tonu. Sudeći prema slikama i video zapisima iz tih ožujačkih dana na Kubi, nikad se ne bi moglo reći da je zapravo do nedavno trajao Hladni rat između ove dvije zemlje i to dugih pedesetak godina. Osmijesi i sreća na svakom koraku. Svatko tko je gledao cijeli spektakl Obamina posjeta Kubi može se zapitati radi li se doista o povijesnom posjetu ili manevarskom potezu ili nečem trećem?

Posjet je sam po sebi povijesni i bit će zabilježen u povijesnim knjigama iz niza razloga što god dalje se događalo. Službeni Hladni rat Washingtona i Havane je završio i to je jasno. Uspostavljeni su diplomatski odnosi, otvorena su veleposlanstva, sramežljivo počinje ekonomska suradnja. Američki predsjednik je došao sa suprugom i kćerima na komunistički otok. Na sceni je američko-kubansko posthladnoratovsko doba. Zbog svega toga, ovaj posjet je povijesni. Unatoč tome ne treba imati iluzije kako su interesi dvije zemlje zajednički i iskreni. Nastup Obame na Kubi je bio izvrsno smišljen i odrađen osim jedne situacije koja će otići u antologiju.

Na kraju zajedničke press konferencije Obama je pokušao staviti ruku na rame Raulu Castru kao gest prijateljstva što je kubanski lider spriječio tako što je uhvatio Obaminu ruku čija je šaka labavo visjela u lošem boksačkom stilu objavljivanja pobjednika na kraju meča. Takva Castrova gesta više znači i poručuje od svog smješkanja, rukotrljanja i kurtoazije koja je ta tri dana bila na djelu prilikom Obamina posjeta.

Castro je na taj način poručio da Amerika i Kuba možda više nisu u hladnoratovskim odnosima, ali definitivno nisu ni prijatelji. Usto, Obamina ruka u zraku na boksački način postavlja pitanje tko je pravi pobjednik američko-kubanske normalizacije odnosa? SAD ili Kuba?

VIDEO: Obama na Kubi

Zatopljenje odnosa se dogodilo jer su obje države to željele i to im je odgovaralo i odgovara. Ali razlozi su drukčiji. Amerika je krenula u taj proces jer je shvatila da je na neki način izolirala samu sebe politički, ekonomski od Kube. Geopolitička napetost s Rusijom je dodatno ubrzala proces kako se ne bi spriječio scenarij iz 1962. kad su ruske balističke rakete bile instalirane na Kubi. Također, Obama kao predsjednik je uvijek želio poboljšati odnose s Kubom jer je uviđao svu nepravednost američke blokade tog otoka. Kubanski razlozi za ulazak u proces otopljavanja su izlazak iz izolacije, mogućnost obnove gospodarstva i više manevarskog prostora u diplomatskim odnosima.

No ciljevi otopljavanja su dijametralno suprotni. Ako izuzmemo Obaminu iskrenu želju za fer odnosima, američki visoki dužnosnici, a i sam Obama, više su puta spominjali potrebne političke promjene na Kubi, tj. miješali se u unutarnje stvari Kube onako kako to Amerikancima odgovara. Dok, kubanski ciljevi su ravnopravni odnosi bez sukoba i prijetnji ratom. Tj. odnosi na dobrim temeljima od kojih će koristi imati obje strane.

2013. američki državni tajnik John Kerry je proklamirao da je era Monroeve doktrine završena. Američka vanjska politika se desetljećima zasnivala na Monroevoj doktrini koja je podrazumijevala obranu sjeverne, srednje i južne Amerike od europskih imperijalističkih nastojanja, ali je ujedno značila i napore SAD-a da ta područja stavi pod svoj utjecaj. Može se utvrditi kako do danas SAD nisu odustale od te doktrine, dapače proširili su je na velike dijelove svijeta.

Kad se zna odanost Washingtona principima Monroeve doktrine onda se jako može sumnjati u poštene namjere Bijele kuće i State Departmenta prema Kubi – koliko god Obama iskreno želio postići normalizaciju. Obama je u svom posjetu Havani prozivao kubanske vlasti zbog jednostranačkog sustava, nedostatka ljudskih prava, manjka sloboda i lošeg gospodarstva. Realno te opservacije su utemeljene, ali licemjerno je zamjerati takve stvari Kubi kada se zna kakva je situacija u SAD-u na tim područjima. Kuba ima formalni jednostranački komunistički sustav, dok SAD ima takav višestranački sustav u kojem dvije vodeće stranke osvajaju 99% glasova na izborima.

Točno je da na Kubi nema dovoljne razine ljudskih prava i sloboda izražavanja, okupljanja itd., ali može se zapitati kakva je razina ljudskih prava u Americi kad se po nekim informacijama na američkim policama nalazi 70% GMO hrane. Ili kako to da se u SAD-u nalazi jedna četvrtina svih zatvorenika na svijetu itd. I kako prozivati Kubu za političke zatvorenike kada Amerika progoni zviždače poput Edwarda Snowdena i Juliana Assangea?

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.