X
ZADNJI DAN VELIKE AKCIJE: Od zime do zime - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Bačva baruta na Kavkazu: Koliko se još može održati stabilnost Čečenije?

PIŠE:
Objavljeno:

U Rusiji se teroristička prijetnja često usmjerava prema sjevernokavkaskim narodima, a Čečenija je poznato područje gdje se tijekom godina stvorila podjela na nacionaliste, islamiste i džihadiste. Njih za sada uspješno zaustavlja Ramzan Kadirov, autoritarni i nasilni predsjednik Čečenije, međutim s povlačenjem Daeša u Iraku i Siriji očekuje se povratak terorista na Sjeverni Kavkaz kao najveća prijetnja ruskoj državi. Povijesno je poznato da je Rusija od propasti Sovjetskog saveza pokušavala očuvati Čečeniju pod svojom kontrolom, iako se radi o većinski muslimanskoj, nasilnoj i poluautonomnoj državi. Negdje na prijelazu stoljeća Moskva je uspjela pronaći obitelj Kadirov kao jedinu instancu za povratak mira i reda. No, i nad njima moć Kremlja jenjava, te se propituje kako se može osigurati čečenska stabilnost u budućnosti. Kadirov sam mora pronaći rješenje pozicioniranja islama u čečensku politiku, što mu je iznimno mrsko i zbog čega bi Čečenija mogla postati totalitarnim feudom ove obitelji.

Nakon sovjetskog kraha 1991. Čečenija, nekadašnji dio Čečensko-ingušetijske autonomne sovjetske socijalističke republike, objavila je nezavisnost od Rusije i odvojila se od Ingušetije. Rusija je započela Prvi čečenski rat 1994. i trajao je do 1996. kako bi povratila suverenitet nad tim područjem. Ali to se nije do kraja desilo sve do Drugog čečenskog rata, započetog 1999. i završenog 2000. kada je doista ova pokrajina postala ponovno dio Rusije. Tada je Moskva dala svoje povjerenje bivšem muftiji Ahmadu Kadirovu koji je postao predsjednikom Čečenske republike pod ruskom kontrolom 2003. Tijekom godina, nacionalisti su izgubili svoj utjecaj u Čečeniji, a transnacionalni džihadistički teroristi su počeli jačati. Oni su ubili Ahmada Kadirova samo sedam mjeseci nakon njegovog preuzimanja dužnosti. Njegov sin Ramzan Kadirov je bio premlad da bi preuzeo vlast u skladu s čečenskim ustavom, pa je tri godine kao predsjednik služio Alu Alhanov. Ruski predsjednik Vladimir Putin postavio je potom Ramzana Kadirova za predsjednika kad je ovaj navršio 30 godina.

Do tada je smanjena džihadistička prijetnja u regiji, ali je velik dio čečenskih terorista iselio u zemlje Bliskog istoka, Srednje i Južne Azije, gdje su se pridružili terorističkim organizacijama raznih oblika. Posljednjih godina Čečeni čine udarne snage Daeša u Siriji i Iraku, pa su tako stigli i na čelna mjesta. Ponekad izvode i manje akcije u Čečeniji i Rusiji, međutim zahvaljujući izravnom i bliskom odnosu Putina i Kadirova napravljen je neprobojan zid teroristima. Kadirov je potom uspio poslati specijalne sigurnosne snage da se bore protiv Čečena u Siriji. Međutim, u posljednje se vrijeme sve više govori da Grozni nije u mogućnosti održavati sigurnost u cijeloj Čečeniji, te da se republika suočava s ozbiljnim teškoćama. Ne radi se ovdje samo o teroristima, već i o konkurentnim klanovima. Smanjen utjecaj Moskve, koja se bavi i drugim svojim regijama, omogućio je nastanak takvih klanova i unutarnjih neprijatelja. Do koje je to razine došlo potvrđuje i pitanje Igora Sečina, šefa ruskog naftnog giganta Rosnjefta, kako će se kontrolirati imovina tvrtke u Čečeniji s obzirom da je sigurnost republike upitna.

Uz te brige, Putin se mora prikazati u međunarodnim medijima i kao zaštitnik ljudskih prava uslijed čečenskog progona homoseksualaca i navodnih kampova u koje se oni smještaju i muče. Putin svakako nije zagovornik LGBT prava, ali ne može tolerirati gnjusne zločine koji se događaju u Čečeniji. Kadirov tvrdi da nema ništa s tim zločinima, te da nije uključen u smrt desetak ljudi i zatočenje stotine drugih, jer prema njegovim riječima u Čečeniji nema homoseksualaca. Istog dana kada je to izjavio u središnjoj džamiji u Groznom okupili su se čelnici 24 sufijskih virdova (islamskih mističnih redova), razni muslimanski teolozi i čečenski lideri, pri čemu su se optužili ruski mediji (prije svega Novaja gazeta) za otvoren i izravan poziv na nasilje. Dapače, glavni muftija Čečenije Salah-Hadži Mežijev je čak ustvrdio da novinari nisu ljudi te da će platiti za svoje laži.

Pitanje homoseksualaca je zapravo samo vrh ledene sante što se tiče islamskih pravila. Kadirov postaje sve više okrenut islamističkim vrijednostima, te se proglasio zaštitnikom islamske vjere u Čečeniji. U posljednje dvije godine nametnuo je pravila odijevanja za žene, uveo stroge kazne za javno druženje među spolovima i podupro je poligamiju. U nekim drugim uvjetima, Rusija ovo ne bi dopustila, ali postoji razlog zašto Moskva šuti. Ako Čečenija mora biti islamistička republika, neka barem bude proruska islamistička država. U protivnome bi Kremlj mogao preko noći dobiti pripadnike transnacionalnih terorističkih skupina na Sjevernom Kavkazu. Međutim, problem jest što će radikalni islamisti najviše zaraditi na tim promjenama. Već je viđeno da muslimanske vlade koje koriste religiju za očuvanje stabilnosti obično proizvode okvir unutar kojega legitimiziraju ekstremiste i daju im glas. I tako imamo situaciju u kojoj Rusija treba Kadirova na vlasti kako bi nadgledala Čečeniju, ali obrnuto je još više važnije. Kadirov ne može bez Kremlja zadržati snagu nad disidentima i sačuvati svoju feudalnu poziciju.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.