Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Argentina: svjetski ekonomski fenomen

PIŠE:
Objavljeno:

Prema analizi ekonomskih izgleda za tekuću godinu koju izrađuje Bloomberg, 62 ekonomije svijeta su 'kandidirane' kao zemlje u kojima se očekuje poboljšanje u 2017. u odnosu na prošlu godinu, dok se kod 33 predviđa pogoršanje. Na vrhu liste su Argentina i Brazil, za koje se predviđa ekonomski zaokret iz negativnog u pozitivan rast. Na liderskoj poziciji je Argentina, čija je ekonomija lani bila u padu za minus 2,1 posto, a procjenjuje se da će u ovoj godini dostići rast od 3 posto, što će na međugodišnjem nivou značiti skok od 5,1 posto. Tako je zemlja koja je 2001. proglasila bankrot uz dug od 140 milijardi dolara i poslije dva plana o mjerama štednje koje je propisao MMF i kojoj je u tom trenutku nezaposlenost iznosila 25 posto, uspjela, zahvaljujući ekonomskim reformama dostići ekonomski rast vodećih ekonomija u usponu kao što su Kina, Indija ili Brazil. Valja istaknuti da je u dvjestotinjak godina od svog osamostaljenja Argentina bankrotirala osam puta. Od 1930. do 1980. imala je šest vojnih pučeva. Prije Prvog svjetskog rata ta je država bila bogatija od Njemačke, Francuske ili Italije. Inflacija joj je 1989. dosegnula gotovo 5 tisuća posto. Sve su to detalji koji pokazuju zašto se Argentina u akademskim krugovima nerijetko izdvaja kao svjetski ekonomski fenomen.

Povijest bankrota
Za razumijevanje posljednjih događaja potrebno je poznavati radnju prethodnih godina. Sve počinje 2001.: nakon više od tri godine recesije, Buenos Aires objavljuje da nije sposoban otplatiti dug. Zemlja proglašava bankrot i nakon dugih pregovora predlaže vjerovnicima da zamijeni obveznice za nove 'restrukturirane' vrijednosne papire, vrijednosti umanjene za 70 posto originalnih vrijednosnica. Od ukupnog broja vjerovnika, 76 posto njih će prihvatiti ponudu do 2005., 93 posto do 2010. i neće imati razloga da se žale na Buenos Aires koji je uredno otplaćivao restrukturirani dug. Argentinski kolaps iz prosinca 2001. doveo je do obustave plaćanja, najveće u povijesti, inozemnog duga od 155 milijardi dolara i devalvacije domaće valute koja je orobila životne ušteđevine milijuna građana te najveće zemlje Latinske Amerike. Stopa gospodarskog rasta u toj godini je iznosila minus 4,4 posto, dok je u narednoj 2002. bila još nepovoljnija i iznosila je čak minus 10,9 posto. Uz stopu nezaposlenosti od 25 posto i činjenicu da je blizu 60 posto Argentinaca živjelo ispod granice siromaštva, dok se zemljom širila glad i kriminal uvidjelo se da je nacija postala prekrhka za daljnje stezanje remena, odnosno, restrikcije domaće potrošnje, kako bi se po svaku cijenu nastavilo plaćanje duga. Argentinsko iskustvo je još jedan primjer više koji ukazuje na opasnosti ideologije 'slobodnog tržišta' i ekonomskih politika nametnutih od strane MMF-a, koje u svojoj praksi jedino omogućuju lokalnim elitama i inozemnim investitorima da dosegnu svoju sreću, realno i metaforički.

Ne tako davno Argentina je bila velika reklama konzervativne MMF-ove ekonomske politike: državna poduzeća su privatizirana, trgovina i financije liberalizirani, a vlada je provodila čvrstu fiskalnu i monetarnu politiku. Početkom 1990-ih činilo se da ekonomija dobro funkcionira. Međutim, sve je bilo postavljeno na slabim temeljima. Do sredine 1990-ih gospodarski rast bio je uglavnom rezultat sve veće akumulacije inozemnog duga i kratkoročne injekcije kapitalnih prihoda od prodaje državnih poduzeća. Valutni odbor (currency bord), koji je nakon pune 'dolarizacije' najčvršći oblik vezanja neke valute za neku drugu čvrstu valutu, činio se atraktivnim u zaustavljanju iznimno visoke inflacije u Argentini, u 1980-tima mjesečna povećanja cijena iznosila su oko 200 posto, i uveden je u travnju 1991. godine. Budući da u valutnom odboru središnja banka ima vrlo suženu autonomiju, monetarne vlasti obvezuju se emitirati domaću valutu samo u zamjenu za izabranu stranu valutu, tzv. rezervna valuta, kretanje novčane mase usko je povezano s razinom službenih deviznih rezervi.

Do sredine 1990-ih inflacija je bila eliminirana, ali je bila eliminirana i fleksibilnost monetarne politike. Kada se početkom 1995. recesija počela razvijati, vlada nije mogla monetarnom ekspanzijom stimulirati gospodarsku aktivnost. Usporio se priljev dolara, odnosno, pojačao njihov odljev, dodatno izazvan meksičkom krizom, tzv. 'tequila kriza', što je rezultiralo monetarnom kontrakcijom i rastom kamatnih stopa. Time su na vidjelo izašli svi rizici koji proizlaze iz ovisnosti kretanja novčane mase o stabilnosti priljeva kapitala i nemogućnosti vođenja aktivne monetarne politike u slučaju nastanka vanjskih šokova. Da stvar bude gora, krajem devedesetih rast vrijednosti dolara, za koji je peso vezan u okviru valutnog odbora, utjecao je na znatnu aprecijaciju domaće valute i time na smanjenje svjetske potražnje za argentinskim izvozom. Sve to vodilo je otežanom servisiranju vanjskog duga, i konačno financijskoj katastrofi u prosincu 2001. godine.

Smanjenje budžetskog deficita, koje je prema MMF-u ključ za makroekonomsku stabilnost, poduzet je 's osvetom'. Naime, s ekonomijom u obrušavanju, drastično smanjenje budžetske potrošnje, osobito socijalnih davanja, utjecalo je i na smanjenje ukupne potražnje. U srpnju 2001. argentinska vlada objavila je smanjenje proračuna za 1,6 milijardi dolara, nadajući se da će to omogućiti smanjenje kamatnih stopa i vratiti povjerenje investitorima. Suprotno tome, investitori su taj potez protumačili kao znak produbljivanja krize, što je rezultiralo povećanjem kamatnih stopa s 9 posto, koliko su iznosile u lipnju, na 14 posto. Do prosinca, vlada je objavila drastično smanjenje potrošnje za 9,2 milijarde dolara, što iznosi oko 18 posto ukupnog proračuna. Istovremeno, povećao se strah da bi peso mogao devalvirati, što je rezultiralo ograničavanjem iznosa novca koje su građani mogli podići sa svojih računa. Bila je to kap u punoj čaši koja je napaćene Argentince odvela na ulice dan prije Božića.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
6 mjeseci
45 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
7.5 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 6 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Izaberi
Trajanje pretplate - 6 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

Najbolja opcija
1-godišnja pretplata
75 €
MOGUĆNOST PLAĆANJA NA RATE:
6.25 € mjesečno
 *
* Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke, mogućnost plaćanja od 2 do 24 rate).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja (uključujući i obročno plaćanje od 2 do 24 rate - za VISA; Maestro i VISA Premium kartice kod PBZ banke).

 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.