Anomalija ili vrlo jasna obrnuta korelacija: Krizne situacije se gomilaju, zašto onda cijena zlata pada?

Već dugo vremena sugerira se kako je zlato jedno od najboljih utočišta u vrijeme krize. To je svakako vrijedilo u periodu prethodnih kriza i vidjeli smo jasnu korelaciju - po izbijanju krize cijena zlata počela bi rasti, zajedno s potražnjom. To se ispostavilo kao jako dobro utočište u trenutku dok druge uobičajene investicije, poput dionica, gube na vrijednosti.

Trenutačno se, bez sumnje, nalazimo u novoj krizi, zapravo u nekoliko kriza koje traju odjednom, ali događa se nešto čudno - cijena zlata ne raste, štoviše, otkako su krize eskalirale (naročito sad dok se spekulira da će Europa ove jeseni i zime ostati bez dovoljno energenata) cijena zlata čak je u padu. Kako to? Koji faktori utječu na ovu "anomaliju" i je li to uopće anomalija ili nešto što se moglo i predvidjeti? Danas ćemo govoriti o cijeni zlata i njenoj uskoj korelaciji s fiat valutama, prije svega najvećom, američkim dolarom...

Zlato je, kako i znamo, jedno od najstarijih sredstava razmjene u ljudskoj povijesti. Zapravo zlato ima dvostruku vrijednost - kao resurs i kao svojevrsna valuta. Naime, zlato kao metal ima izuzetna svojstva - odličan je vodič, mekano je, gusto, sjajno, rastezljivo, savitljivo...

Zlato je opstalo kroz cijelu ljudsku povijest ne samo kao najtraženiji resurs već i kao sam simbol bogatstva, ali i metafora - toliko toga danas nazivamo "zlatnim" kad želimo istaknuti da je nešto od velike kvalitete ("zlatno srce", "zlatno doba"...). Razmjena zlatnog prstenja često se i u mnogim kulturama koristi pri vjenčanju kao simbol trajnosti i ljubavi.

Dakako, jedan od glavnih razloga zašto je zlato tako vrijedno je taj što je rijetko. U cijeloj povijesti svijeta do sad je iskopano samo 187.000 tona zlata.

Nadalje, države diljem svijeta i dalje čuvaju svoje zlatne rezerve što potvrđuje važnost zlata. Kroz period povijesti zlato je bilo i potvrda vrijednosti neke valute, tzv. "zlatni standard" - zapravo tek sredinom prošlog stoljeća se taj pristup počeo napuštati.

U SAD-u se zlatni standard koristio od 1900. do 1971. godine. Nakon toga se vrijednost zlata i dolara razdvojila, odnosno odvojeno se na međunarodnom tržištu trguje zlatom, a odvojeno dolarom - no, nešto iz te ere "zlatnog standarda" je ostalo, a to je denominacija u dolarima. Ukratko - cijena zlata se najčešće izražava u američkim dolarima. To ne čudi pošto je američki dolar (i dalje) vodeća globalna valuta. Slično je i s cijenom nafte gdje se cijena barela izražava u dolarima (pa se prihodi od izvoza nafte tako često nazivaju "petrodolari").

Zašto je sve ovo bitno za našu današnju priču o padajućoj cijeni zlata? Izuzetno je bitno. Naime, iako dolar i zlato više nisu "povezani", sama činjenica da se cijena zlata izražava (najčešće) u američkim dolarima dovodi do vrlo bliske korelacije između jednog i drugog.

Poj...