Anomalija ili vrlo jasna obrnuta korelacija: Krizne situacije se gomilaju, zašto onda cijena zlata pada?

Već dugo vremena sugerira se kako je zlato jedno od najboljih utočišta u vrijeme krize. To je svakako vrijedilo u periodu prethodnih kriza i vidjeli smo jasnu korelaciju - po izbijanju krize cijena zlata počela bi rasti, zajedno s potražnjom. To se ispostavilo kao jako dobro utočište u trenutku dok druge uobičajene investicije, poput dionica, gube na vrijednosti.

Trenutačno se, bez sumnje, nalazimo u novoj krizi, zapravo u nekoliko kriza koje traju odjednom, ali događa se nešto čudno - cijena zlata ne raste, štoviše, otkako su krize eskalirale (naročito sad dok se spekulira da će Europa ove jeseni i zime ostati bez dovoljno energenata) cijena zlata čak je u padu. Kako to? Koji faktori utječu na ovu "anomaliju" i je li to uopće anomalija ili nešto što se moglo i predvidjeti? Danas ćemo govoriti o cijeni zlata i njenoj uskoj korelaciji s fiat valutama, prije svega najvećom, američkim dolarom...

Zlato je, kako i znamo, jedno od najstarijih sredstava razmjene u ljudskoj povijesti. Zapravo zlato ima dvostruku vrijednost - kao resurs i kao svojevrsna valuta. Naime, zlato kao metal ima izuzetna svojstva - odličan je vodič, mekano je, gusto, sjajno, rastezljivo, savitljivo...

Zlato je opstalo kroz cijelu ljudsku povijest ne samo kao najtraženiji resurs već i kao sam simbol bogatstva, ali i metafora - toliko toga danas nazivamo "zlatnim" kad želimo istaknuti da je nešto od velike kvalitete ("zlatno srce", "zlatno doba"...). Razmjena zlatnog prstenja često se i u mnogim kulturama koristi pri vjenčanju kao simbol trajnosti i ljubavi.

Dakako, jedan od glavnih razloga zašto je zlato tako vrijedno je taj što je rijetko. U cijeloj povijesti svijeta do sad je iskopano samo 187.000 tona zlata.

Nadalje, države diljem svijeta i dalje čuvaju svoje zlatne rezerve što potvrđuje važnost zlata. Kroz period povijesti zlato je bilo i potvrda vrijednosti neke valute, tzv. "zlatni standard" - zapravo tek sredinom prošlog stoljeća se taj pristup počeo napuštati.

U SAD-u se zlatni standard koristio od 1900. do 1971. godine. Nakon toga se vrijednost zlata i dolara razdvojila, odnosno odvojeno se na međunarodnom tržištu trguje zlatom, a odvojeno dolarom - no, nešto iz te ere "zlatnog standarda" je ostalo, a to je denominacija u dolarima. Ukratko - cijena zlata se najčešće izražava u američkim dolarima. To ne čudi pošto je američki dolar (i dalje) vodeća globalna valuta. Slično je i s cijenom nafte gdje se cijena barela izražava u dolarima (pa se prihodi od izvoza nafte tako često nazivaju "petrodolari").

Zašto je sve ovo bitno za našu današnju priču o padajućoj cijeni zlata? Izuzetno je bitno. Naime, iako dolar i zlato više nisu "povezani", sama činjenica da se cijena zlata izražava (najčešće) u američkim dolarima dovodi do vrlo bliske korelacije između jednog i drugog.

Pojasnimo to s vrlo jednostavnim primjerom. Ako je 1 gram zlata 50 dolara. Što će se dogoditi s cijenom zlata ako kupovna moć dolara poraste? Hoće li cijena zlata porasti ili će pasti? Past će. Zašto? Jer manju količinu zlata možemo kupiti ako je dolar jak. Isto tako, ako je dolar u padu, cijena zlata će najčešće rasti jer sad možemo kupiti više zlata za dolare.

Dobro, znači imamo inverznu korelaciju između cijene dolara i cijene zlata, to donekle objašnjava zašto cijena zlata danas pada (jer američki dolar poprilično raste), ali opet sve to zvuči poprilično apstraktno. Zašto bi cijena zlata pala ako dolar raste? Što točno utječe na takvu pojavu? Pojasnit ćemo i to jer zapravo vrlo je jednostavno.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.