X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Analiza: Ruski interesi na Bliskom istoku - Koliko je Kremlj spreman daleko ići?

PIŠE:
Objavljeno:

Izraelci, Turci, Egipćani, Jordanci, Iranci i Sirijci dolaze u Kremlj kako bi Vladimir Putin, osigurao njihove interese i riješio probleme. Nedavno je i saudijski kralj Salman bio u Moskvi te je postao prvi saudijski monarh koji je došao u rusku prijestolnicu. Do nedavno su mnogi bliskoistočni vođe išli u Washington kako bi tražili podršku jedne supersile, ali zadnjih godina to se promijenilo. Ruski angažman na Bliskom istoku promijenio je stvarnost i odnos snaga na terenu. Putin je uspio od Rusije ponovo učiniti važnog političkog čimbenika na turbulentnom i zapaljivom Levantu.

(Sovjetska) Rusija bila je važna sila na Bliskom istoku tijekom Hladnog rata kada je podržavala arapske države protiv Izraela, ali njen utjecao je naglo opao zajedno s krahom komunizma. Kad je SAD izvršio invazije Afganistana 2001. i Iraka 2003. Rusi nisu mogli učiniti puno više osim promatrati događaje sa strane. S godinama ruski utjecaj je počeo bivati sve jači, a ključna godina je 2013. Tada je Obamina administracija odlučila da neće napasti Assadovu Siriju. Dvije godine kasnije uslijedila je ruska oružana intervencija koja je temeljito promijenila stanje u Siriji i regiji. SAD je više od desetljeća pokušavao urediti naftom bogatu regiju ali to nije uspio zbog nepromišljenog i naivnog izvoza "demokracije", nedovoljne borbe protiv terorizma te opće zbunjenosti koja je pratila svaku administraciju od Georga W. Busha do Donalda Trumpa. Rusija je iskoristila priliku koju su joj pružili bezidejni Amerikanci. Rusi su popunili prazan vakuum. Ruski uzlet na Levantu dogodio se dok je američka javnost bila umorna ratovima na Bliskom istoku, a državna vlast se orijentirala prema Aziji.

U ekonomskom smislu, Rusija je u nepovoljnom položaju u odnosu na SAD jer Amerika ima 13 puta veći BDP od ruskog. No, to ne mora biti i nije presudno. Rusija ima svoje prednosti, a najveća je potpuna dominacija predsjednika Putina u ruskoj politici koji ima sigurnu vlast. On ne treba brinuti zbog Kongresa niti zbog izbora zato što ima veliku potporu u ruskoj Dumi kao uostalom i na svim izborima u zadnjih skoro dva desetljeća.

Bliski istok ima važno mjesto u općoj vanjskoj politici Kremlja. Regija se nalazi među ruskim prioritetima odmah iza Europe i Azije što je potvrđeno u konceptima ruskog MVP-a 2013. i 2016. Rusko državno rukovodstvo ponovo vidi svoju zemlju kao veliku svjetsku silu pa samim time ne može zaobilaziti Bliski istok zbog njegovog geostrateškog položaja odmah uz ruske granice, prirodnih bogatstava i tamošnje političke nestabilnosti. Također, regija je važna simbolički. Rusko povlačenje s Bliskog istoka krajem osamdesetih označilo je pad Sovjetskog Saveza, a ponova ruska pojava 2015. označila je povratak ruskog statusa supersile.

Premda su ruski ciljevi na Bliskom istoku geopolitički na treba zaboraviti ni njihovo značenje za domaću rusku upotrebu. Rusija je asertivna u regiji kako bi stabilizirala situaciju kod kuće. Ruska Federacija uključuje nekoliko većinskih muslimanskih republika od Čečenije i Dagestana na Sjevernom Kavkazu do Tatarstana i Baškortostana na Volgi. Muslimani čine 12% ukupne ruske populacije. Imigranti iz muslimanskih srednjoazijskih država broje se u milijunima a mnogi od njih su u Rusiji ilegalno. Tradicionalno nemuslimanske ruske regije od Urala do Dalekog istoka tako postaju sve "zelenije" zbog dolaska imigranata s Kavkaza i stranih radnika iz Uzbekistana, Tadžikistana i Kirgistana. Radikalni militanti s Kavkaza vezivali su se s ISIL-om. Radikalna islamistička ideologija širi se Rusijom te terorizam od devedesetih do danas čini važnu prijetnju ruskoj nacionalnoj sigurnosti.

Rusija nema istinskih prijatelja ili strateških partnera u regiji (kao što je to slučaj Izraela s SAD-om) te se ruski odnosi s državama mogu nazvati transakcijski. Rusija ne stavlja uvjete poput demokracije ili ljudskih prava kako bi stvarala partnere i to joj pomaže. No uz iznimku Sirije i djelomice Irana, bliskoistočne države surađuju s Rusijom ne zato što moraju već zato što to žele.

Dobar primjer su Iran i Saudijska Arabija. Iako Iran i Rusija blisko surađuju u Siriji njihovi širi odnosi karakterizirani su nepovjerenjem, sumnjama i razlikama. Rusija je podržavala Saddamov Irak u ratu s Iranom te je Moskva podržavala međunarodne sankcije protiv Irana zbog nuklearnog programa. Iako su posljednjih godina rusko-iranski odnosi vrlo dobri ne treba govoriti o prijateljstvu već i transakcijskom odnosu. Slično je i sa Saudijskom Arabijom. Moskva i Rijad složili su se oko niže proizvodnje nafte u prosincu 2016. usprkos drukčijim pogledima po pitanju Sirije i Irana. Tijekom desetljeća saudijsko-ruski odnosi nisu bili dobri, tj. tijekom Hladnog rata čak nisu ni postojali. Ruski angažman u Afganistanu 1980-ih samo je pogoršao odnose jer je Rijad pomagao mudžahedine. Rusi su zabrinuti zbog saudijskog financiranja legalnih i ilegalnih muslimanskih organizacija koje djeluju i među ruskim muslimanima. Trenutno je glavna točka prijepora Sirija, ali rusko-saudijski odnosi nikada nisu bili življi i dinamičniji nego danas.

Dugo vremena ruski najpouzdaniji partner u regiji bila je Turska koja je to i danas usprkos periodu hladnih odnosa od kraja 2015. do sredine 2016. Premda razlike postoje u pogledima osobito po pitanju Kurda i Sirije, i sličnosti ih povezuju. Sve dok je Recep Erdogan na čelu Turske mogli bi se očekivati dobri međudržavni odnosi. Energija, trgovina, turizam i otpor politici SAD-a povezuju Turke i Ruse.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.