U prethodnom tekstu govorili smo o ekonomskoj šok terapiji koja je izvedena u Rusiji 90-ih godina te zbog koje u konačnici nije došlo do očekivanog približavanja Rusije i Zapada već do pojave Putina, a možda sada i novog Hladnog rata.
Kako smo i ranije istaknuli, nije trebalo tako biti, ali jest - traumatično iskustvo za Rusiju bilo je preveliko da bi ona po izlasku iz krize 90-ih, koja je uključivala i bankrot zemlje 1998., bila idealni kandidat za europske integracije, ponajviše zbog činjenice da je doktrina šok terapije uvezena sa Zapada.
Ipak, ideja pridruživanja Rusije ostatku Europe, pa i u obliku njenog članstva u Europskoj uniji, nikada nije posve zamrla, čak ni u ovim danima kada su odnosi na najnižim razinama, a nekoliko europskih zemalja čak se aktivno priprema na obranu od mogućeg vojnog sukoba s Rusijom.
Ne tako davno, 2010. godine, na konferenciji u Njemačkoj, Vladimir Putin, tada u ulozi ruskog premijera, rekao je kako je uvjeren da će se Rusija jednog dana priključiti Europskoj uniji.
"Da, znamo da trenutačno postoje problemi u Portugalu, Grčkoj i Irskoj, i da je euro malo nestabilan, ali općenito gledajući, to je dobra i snažna valuta i trebala bi zauzeti svoje mjesto kao rezervna valuta", rekao je Putin govoreći o tadašnjoj krizi europske valute. Upitan od strane novinara vidi li Rusiju u budućnosti u sklopu eurozone, rekao je: "Može li se pretpostaviti da će Rusija jednog dana biti unutar zajedničke valutne zone s ostatkom Europe? Da, svakako".
To je rečeno čak tada - kada su mnogi nagađali da euro neće preživjeti možda ni do kraja godine. No, izgleda kako je Putin bio u pravu tvrdeći kako će se euro izvući iz krize. Što je pak s njegovom drugom izjavom, da će Rusija postati dio eurozone jednog dana?
Na istoj konferenciji u Berlinu 2010., glavni direktor njemačke centralne banke, Josef Ackermann, potvrdio je kako se slaže s Putinom te kako i on očekuje da će se Rusija priključiti europskoj valuti.
No, Putin i tada već shvaća da ako bi Rusija i ušla u zajedničku valutnu zonu, a možda i EU, da se od nje traže ustupci, naročito u energetskom sektoru. Europa pak pojačava pritisak i traže veću transparentnost kada je riječ o poslovanju Gazproma, ruskog energetskog giganta. Na te pritiske Putin u Berlinu poručuje: "Obično čujemo od naših partnera iz Europe i Sjeverne Amerike: 'Ako želite biti članovi globalne obitelji civiliziranih nacija, morate se civilizirano ponašati'. Kakve su to priče? Jesu li naši kolege zaboravili osnovne principe?".
Zapravo u ovih nekoliko izjava koje su sada već 7 godina stare otkriva se jako puno o odnosima između Rusije i Europe. Nema Rusija ništa protiv eventualnog priključenja Europskoj uniji, pa čak i eurozoni, ali pritom žele sačuvati svoje nacionalne interese, naročito one koji su ključni za njen...
Kako smo i ranije istaknuli, nije trebalo tako biti, ali jest - traumatično iskustvo za Rusiju bilo je preveliko da bi ona po izlasku iz krize 90-ih, koja je uključivala i bankrot zemlje 1998., bila idealni kandidat za europske integracije, ponajviše zbog činjenice da je doktrina šok terapije uvezena sa Zapada.
Ipak, ideja pridruživanja Rusije ostatku Europe, pa i u obliku njenog članstva u Europskoj uniji, nikada nije posve zamrla, čak ni u ovim danima kada su odnosi na najnižim razinama, a nekoliko europskih zemalja čak se aktivno priprema na obranu od mogućeg vojnog sukoba s Rusijom.
Ne tako davno, 2010. godine, na konferenciji u Njemačkoj, Vladimir Putin, tada u ulozi ruskog premijera, rekao je kako je uvjeren da će se Rusija jednog dana priključiti Europskoj uniji.
"Da, znamo da trenutačno postoje problemi u Portugalu, Grčkoj i Irskoj, i da je euro malo nestabilan, ali općenito gledajući, to je dobra i snažna valuta i trebala bi zauzeti svoje mjesto kao rezervna valuta", rekao je Putin govoreći o tadašnjoj krizi europske valute. Upitan od strane novinara vidi li Rusiju u budućnosti u sklopu eurozone, rekao je: "Može li se pretpostaviti da će Rusija jednog dana biti unutar zajedničke valutne zone s ostatkom Europe? Da, svakako".
To je rečeno čak tada - kada su mnogi nagađali da euro neće preživjeti možda ni do kraja godine. No, izgleda kako je Putin bio u pravu tvrdeći kako će se euro izvući iz krize. Što je pak s njegovom drugom izjavom, da će Rusija postati dio eurozone jednog dana?
Na istoj konferenciji u Berlinu 2010., glavni direktor njemačke centralne banke, Josef Ackermann, potvrdio je kako se slaže s Putinom te kako i on očekuje da će se Rusija priključiti europskoj valuti.
No, Putin i tada već shvaća da ako bi Rusija i ušla u zajedničku valutnu zonu, a možda i EU, da se od nje traže ustupci, naročito u energetskom sektoru. Europa pak pojačava pritisak i traže veću transparentnost kada je riječ o poslovanju Gazproma, ruskog energetskog giganta. Na te pritiske Putin u Berlinu poručuje: "Obično čujemo od naših partnera iz Europe i Sjeverne Amerike: 'Ako želite biti članovi globalne obitelji civiliziranih nacija, morate se civilizirano ponašati'. Kakve su to priče? Jesu li naši kolege zaboravili osnovne principe?".
Zapravo u ovih nekoliko izjava koje su sada već 7 godina stare otkriva se jako puno o odnosima između Rusije i Europe. Nema Rusija ništa protiv eventualnog priključenja Europskoj uniji, pa čak i eurozoni, ali pritom žele sačuvati svoje nacionalne interese, naročito one koji su ključni za njen...
