Irving Fisher, ekonomist s poznatog Yale sveučilišta, optimistično ističe: "Cijene dionica su postigle nešto što se čini permanentno visoki plato". Zvuči kao nešto izrečeno pred koji dan, zar ne? Ovakvih izjava smo se naslušali zadnjih dana da bi kulminirale pompoznim "O stanju nacije" govorom američkog predsjednika Donalda Trumpa. No, Irving Fisher nije čuo Trumpovo hvalisanje stanjem na američkim burzama jer je spomenuti ekonomist već dugo mrtav, a njegova optmistična izjava koju smo citirali data je 3. rujna 1929. godine.
Nije Fisher bio jedini, mnogi ekonomisti i analitičari bili su optimistični gledajući burzu - Dow Jones Industrial tog rujanskog dana dosegao je nove vrhunce rasta koji je trajao punih osam godina. Dakako, znamo što se desilo tada - uslijedio je niz "crnih dana" na burzama i Amerika je (zajedno s, naknadno, ostatkom svijeta) propala u Veliku depresiju, krizu koja i danas, 100 godina kasnije, izaziva jezu i koriste se kao ogledni primjer koliko globalna ekonomija može uopće potonuti.
Prvi "crni dan" bio 24. listopada 1929. kada su tržišta pala za 11%. Nekoliko dana kasnije desio se "crni ponedjeljak", pad od dodatnih 13%, a odmah dan nakon i "crni utorak", još 12%.
Tih nekoliko dana stvorilo je Veliku depresiju u Americi i svijetu, ekonomsku krizu koja će potrajati sve do 1941. (godina u kojoj se SAD uključuje u Drugi svjetski rat nakon kojeg pak postaje najveća svjetska super-sila).
Koliko je Velika depresija bila okrutnija od naše Velike recesije (koja je izbila 2008. godine)? Poprilično - Od 1929. do 1932. globalni BDP pao je za oko 15% dok se u periodu od 2008. do 2009. smanjio za manje od 1% (i svejedno smo je svi, barem velika većina, jako osjetili - i još uvijek osjećamo).
Velika depresija pogodila je i bogate i siromašne zemlje. Osobni dohodak, prihodi od poreza, profiti - sve je palo. Međunarodna trgovina pala je za više od 50%. Nezaposlenost u SAD-u dosegla je 25%, u nekim drugim zemljama i do 33%. Naročito su pogođeni gradovi diljem svijeta koji su bili ovisni o teškoj industriji. Građevinarstvo je gotovo u potpunosti zaustavljeno u brojnim zemljama, ali pogođene su i ruralne sredine jer je cijena usjeva pala za oko 60%.
Dobrodošli natrag u 2018., imamo loše vijesti. Američki Dow Jones Industrial Average* jučer je doživio "slobodni pad" i pao je za čak 1,600 bodova** što predstavlja najveći jednodnevni pad u cijeloj povijesti trgovanja na američkim burzama.
* Dow Jones indeks ili preciznije Dow Jones Industrial Average (DJIA) je jedan od nekoliko indeksa američke elektroničke burze dionica NYSE sa sjedištem u New Yorku - stvoren je od strane osnivača Wall Street Journala i tvrtke Dow Jones kojom su upravljali Charles Dow (1851-1902) i Edward Jones (1856-1920). Charles Dow je sastavio indeks za mjerenje razvoja tržišnog kapitala SAD-a - indeks Dow Jones na njujorškoj burzi je drugi najstariji indeks u SAD-u i sastoji se od 30 najvećih američkih tvrtki (American Express, Apple, Coca-Cola, Chevron, Goldman Sachs, IBM, Microsoft itd) - dakle, prema njihovom kretanju, 30 američkih najjačih kompanija, zapravo mjerimo trenutnu "situaciju". Ove kompanije su dakle ogledni primjer stanja u američkoj ekonomiji, a pošto su sve redom multinacionalne kompanije, njih 30 zapravo su i neminovno ogledni primjer globalne ekonomije.
** Da bismo mogli razumjeti aktualnu situaciju jako je važno da razumijemo što točno znači kada burza padne za toliko i toliko "bodova". Bodovi predstavljaju dolare, no ne nužno 1:1. Naime, pošto govorimo o kompanijama koje vrijede milijarde i milijarde USD, potrebno je pronaći jednostavnu metodu kako mjeriti promjene u njihovim zajedničkim vrijednostima (njih 30, prosjek - Dow Jones Industrial Average). U početku se jednostavno računala zbrojena pojedinačna vrijednost jedne dionice pojedine kompanije i podijeljena s 30 (zapravo u početku je bilo samo 12 kompanija). No, to se uskoro pokazalo neadekvatno jer kompanije rade razne stvari sa svojim dionicama - dionice se mogu udvostručiti itd. Stoga je stvoren tzv. specifični "Dow djelitelj" odnosno brojka s kojom se ukupna vrijednost 30 dionica dijeli da bi se dobio konačni indeks u bodovima.
Pogledajmo to ovako - recimo da dionica Apple-a vrijedi 100 USD, Microsofta 120 USD, Goldman Sachsa 80 USD, itd. Kada zbrojimo vrijednost svih 30 dionica dobit ćemo, recimo 2,641.03 USD. Sada ćemo taj ukupni iznos podijeliti s Dow djeliteljem - brojkom koja se stalno modificira kako bi realno obuhvatila sve modifikacije vezane uz dionice 30 najvećih kompanija (novi djelitelj objavljuje se svakog dana u listu The Wall Street Journal). Dobro, imamo ukupno vrijednosti 30 dionica - koja iznosi 2,641.03 US - a trenutačni djelitelj je, recimo, 0.15571590501117. Dakle, dobit ćemo brojku od 16,960.57 - i to zovemo Dow "bodovima". To znači da kada kažemo, recimo, da je Dow "pao za 200 bodova", to bi značilo da je pao, u našem fiktivnom slučaju, s 16,960.57 na 16,760.57.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
