X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:15:23
Akcija traje do 10:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Analiza: Poljska vanjska politika, očekivanja od Amerike i Inicijativa Tri mora

PIŠE:
Objavljeno:

Kako se sve više zahuktava unutarnja politička situacija u Francuskoj i Njemačkoj, ostale zemlje Europske unije gledaju na kratkoročno razdoblje do iduće zime sa značajnim kritikama. U tome se posebice ističe Poljska, najveća slavenska zemlja u EU i najveća zemlja koja je pristupila Uniji nakon pada Berlinskog zida. Zbog svojih unutarpolitičkih rasprava, Poljska snažno kritizira Europsku uniju, ali ne razmišlja učiniti ništa da bi ugrozila svoj važan status u ovoj supranacionalnoj tvorevini, dok istovremeno radi na jačanju svoje obrane. Europska Komisija je ovdje na kušnji i početkom ove godine počela je prijetiti ukidanjem poljskog glasa u Uniji.

Povod tome jesu kontroverzne promjene zakona o medijima i pravosuđu koje su se zaredale otkako je 2015. na vlast izabrana konzervativna Stranka pravde i pravednosti (PiS). Kritičari govore da su novi zakoni učinkovito neutralizirali poljski Ustavni sud koji ne može donijeti odluku u brojnim pitanjima jer je novi zakon odlučio da je potrebna dvotrećinska većina u donošenju sudske odluke umjesto dosadašnje jednostavne većine. Ustavni suci moraju donijeti odluku o predmetu unutar šest mjeseci od njegovog postavljanja, te mora rješavati predmete po kronološkom redu umjesto po prioritetima. Suci također mogu biti smijenjeni izglasavanjem nepovjerenja u Sejmu, poljskom parlamentu. Zbog te ustavne krize u Poljskoj, članovi Europske Komisije zapitali su se kako da dovedu Poljsku u red, a jedno od predloženih rješenja jest suspenzija poljskog prava glasovanja u bloku.

Komisija vjerojatno ipak neće učiniti takav drastičan potez, ali dvije strane će biti na vrlo hladnim osnovama suradnje. Bruxelles u ovom pitanju također proučava do kuda je moguće pritiskati države članice; uvođenje sankcija očito može dovesti do teških podjela u Europskoj uniji. Ako ništa ne napravi, zemlje Višegradske skupine će postati teška oporba Bruxellesu. S druge strane, Poljska, Češka i Mađarska se boje da im se dodatno ne sroza ugled u sustavu koji im daje toliko potrebnih financijskih sredstava. S obzirom da zemlje Zapadne Europe razmišljaju o kretanju u svom pravcu djelovanja, države Srednje Europe poput Poljske su u velikom povijesnom strahu od ekonomskog, političkog i sigurnosnog poraza. Osobito se to u Varšavi osjeća nakon što su Njemačka i Rusija potpisale sporazum o pokretanju rada na Sjevernom toku II. odnosno blagorodnom energetskom savezu koji je zaobišao zemlje Srednje i Istočne Europe. Ujedno se Poljaci pitaju što će biti idući potez Donalda Trumpa oko NATO Saveza koji sve više liči na anakronu organizaciju koja se bavi političkim pitanjima, a ne više toliko vojnim standardima i osobito sigurnosti.

Stoga je od posebne diplomatske važnosti da će Donald Trump posjetiti Poljsku 6. srpnja i nazočiti summitu Inicijative Tri mora, susretu dvanaest članica Europske Unije koje su smještene na Baltičkom, Crnom i Jadranskom moru. Poljski predsjednik Andrzej Duda je odredio da taj susret neće biti održan kako je planirano u jugozapadnom poljskom gradu Wroclawu već u Varšavi kako bi Trump mogao brže otputovati na sastanak skupine G20 u njemački Hamburg. Trumpov posjet Poljskoj je iznimno simboličan. Poljska se debelo zabrinula da li su Sjedinjene Države i dalje predane sigurnosti u Srednjoj i Istočnoj Europi, te osobito članku 5 NATO-a o kolektivnoj sigurnosti. Poljska je vlada mjesecima ulagala najveće diplomatske napore kako bi nagovorila američku administraciju na ovaj visoki posjet. Tu Poljska doista ima razloga za takav diplomatski potez jer je jedna od rijetkih zemalja Saveza koja izdvaja više od dva posto svog BDP-a na obranu. Jake veze kroz NATO, a osobito sa Sjedinjenim Državama, je stup na kojemu počiva cjelokupna poljska vanjska politika, naročito prema Rusiji.

Na ovom susretu u Varšavi bit će predstavnici Hrvatske, Mađarske, Bugarske, Estonije, Litve, Latvije, Slovenije, Austrije, Češke, Rumunjske i Slovačke. Većina tih zemalja ima interes u razvoju bližih političkih, gospodarskih, vojnih i energetskih odnosa kako bi što više pokrenule ekonomski rast, smanjili ovisnost o ruskom prirodnom plinu i ojačale svoju sigurnosnu suradnju. U Poljskoj se osobito traži odlična suradnja s baltičkim zemljama i Ukrajinom kao prirodnom sferom utjecaja Varšave. Preko njih nastoji stvoriti snažan savez tzv. intermarijuma odnosno međumorja između područja Baltika i Crnomorja, prvenstveno kao cordon sanitaire protiv Rusije, ali i kao protuteža njemačkom utjecaju u regiji.

Poljska zabrinutost proizlazi iz duboko ukorijenjenih povijesnih ranjivosti. Poljska se nalazi u srcu velike europske ravnice, najvećeg područja Europe bez planina, koja se proteže u svojoj biti od njemačkih Alpa do ruskog Urala. Tako Poljska nema jasnih zemljopisnih granica i povijesno je bila okružena moćnim susjedima kao što su Njemačka i Rusija, prije toga i Austro-Ugarska. Neprestano je napadana i dijeljena među svojim susjedima. Takva krhka geopolitička situacija objašnjava ključne sastavnice varšavske vanjske politike. Nakon što se Poljska priključila NATO-u 1999. i Europskoj uniji 2004. također je jačala regionalne saveze u Višegradskoj skupini (s Mađarskom, Češkom i Slovačkom) te u Weimarskom trokutu (s Njemačkom i Francuskom). Ali više od svega, Poljska želi imati odlične veze s Amerikancima.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.