Intenzivna kriza na istoku Europe se nastavlja, ali ovaj tjedan je počeo snažnijom diplomacijom što je svakako pozitivan zank. Nekoliko je ključnih sastanaka obavljeno koji nam daju bolju sliku aktualne krize, odnosno kako se ista razvija. Dakako, glavni sastanak bio je onaj jučer u Moskvi gdje su se sastali Vladimir Putin i Emmanuel Macron. Bio je to također i daleko najduži sastanak koji je potrajao gotovo šest sati, a zajednička novinska konferencija trajala je do jedan sat u noći. Bez previše odmora za Macrona - nakon maratonskog susreta s Putinom danas je već stigao u Kijev gdje je prenio svoje dojmove i poruke od noć ranije.
Po dolasku u glavni grad Ukrajine Macron je u razgovoru s novinarima rekao kako je uspio uvjeriti Putina da ne eskalira situaciju oko Ukrajine. Kako je uspio to (ako je uspio to)? Macron ističe kako je Putinu dao "konkretne sigurnosne garancije". Dakako, ukrajinske vlasti će jako zanimati što je to točno Macron obećao Putinu jer bilo kakvo prihvaćanje ruskih tzv. sigurnosnih garancija (odnosno uvođenje zabrane na mogućnost ukrajinskog članstva u NATO savezu) Kijev bi bez sumnje doživio kao veliku zapadnu izdaju.
Očekivano, Macron odbija u otvorenom razgovoru s novinarima iznijeti sve detalje eventualnih dogovora s Putinom, no tvrdi kako je od Putina dobio "potvrdu kako neće biti degradacije ni eskalacije". Što to točno znači - Macron pojašnjava: "Moj cilj je bio zamrznuti igru, spriječiti eskalaciju i otvoriti nove perspektive. Taj cilj je, što se mene tiče, postignut".
Istina, za vrijeme njihove sinoćnje zajedničke novinske konferencije u Kremlju, koja je također potrajala, Putin je iznio nekoliko oštrih stavova, pa čak i dramatično spominjao mogućnost nuklearnog rata "u kojem neće biti pobjednika", ali je pred kraj rekao i nešto što svakako zahtjeva veću pažnju: "Moskva će napraviti sve da se pronađe kompromis koji odgovara svima".
To je poprilično "velika" izjava i zasigurno ima drugačiji zvuk nego dosadašnje - zapravo do sada izjava gotovo da nije niti bilo, većinom je to bilo samo zveckanje oružjem.
I dalje ne znamo što je to točno Macron ponudio Putinu, no on je rekao kako bi njegovi prijedlozi mogli biti "temelj za daljnje korake".
Ovo je popriličan istup prema potencijalnom kompromisnom rješavanju ove krajnje opasne krize. Nije li to zapravo nešto što je Putin želio od samog početka? Njegovi inicijalni zahtjevi bili su, oko toga se svi slažu, gotovo potpuno neprihvatljivi od strane zapada. SAD i NATO su odmah odbili skoro sve ruske sigurnosne zahtjeve.
Zatim je uslijedio period diplomatske tišine i dodatnog gomilanja ruske vojske pred ukrajinskom granicom. Sve to vrijeme iz Rusije su tvrdili kako nemaju namjeru napasti Ukrajinu, no svakim dodatnim prebacivanjem vojske prema granici s Ukrajinom u te izjave se vjerovalo sve manje i manje. Došlo je do toga da su prije nekoliko dana skoro pa svi bili uvjereni da će Putin uskoro dati naredbu za pokretanjem opće invazije na Ukrajinu.
No, što ako je Putin od početka znao da to nije opcija, ali je od esencijalne važnosti da to zna samo on? U takvom slučaju može poprilično pojačati svoje pregovaračke pozicije, natjerati zapadne lidere da dolaze u Moskvu s kompromisnim prijedlozima, uvjeriti čak i Kinu da otvoreno stane na rusku stranu (što Peking generalno ne radi, osim u iznimnim situacijama), a sve to dok je siguran, možda samo on jedini, da rata neće biti.
Jer podsjetimo, ovo je rat - ako će ga biti - koji započinje Rusija, a Rusija je u ovoj situaciji već ostvarila nekoliko ciljeva. Kao prvo, dobili su potvrdu, čak i ne postavljajući to pitanje direktno, da Zapad i NATO neće vojno braniti Ukrajinu. To je poprilično bitno stajalište koje je sad i potvrđeno. Kijev bi svakako volio da ih njihovi zapadni prijatelji brane od Rusije, da se i obvežu na to, no dogodilo se upravo suprotno. Iz NATO-a i SAD-a spominje se vojna obrana isključivo zemalja članica NATO-a. No, Rusija ni ne prijeti napadom na neku NATO članicu (bez obzira koliko baltičke zemlje tvrdile kako "osjećaju strah").
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.