'Sunitsko-šijitske podjele dovode do sukoba diljem Bliskog istoka. Napeti odnosi na terenu vidljivi su u Iraku, Siriji, Saudijskoj Arabiji, Jemenu. Dvije velike bliskoistočne sile, sunitska Saudijska Arabija i šijitski Iran bore se za regionalnu premoć. Islamski svijet duboko je podijeljen na ove dvije, nepomirljive denominacije.' Ovakvo pretjerano pojednostavljivanje sunitsko-šijitske podjele učestalo je u javnosti. Da je podjela osnova (samo)identificiranja zajednica u pojedinim državama, te snažno utječe na sukobljavanje, to nosi sa sobom istinu. Međutim, niti su ti sukobi nastali na denominacijskim podjelama, niti podjele izviru iz samih denominacija. Tvrditi da je Bliski istok područje vjerskog sukoba naprosto ne drži vodu.
Podjela sunita i šijita je u svojoj biti politička. Suniti se nazivaju tako jer prate sunnu, djela Proroka Muhameda koja se sastoje od načina kako je Prorok izvršavao vanjske čini, poput ulaska u kuću ili džamiju, pozdravljanja susjeda, ritualno pranje, i slično, pa sve do moralnih i duhovnih djelovanja i stavova, kao što je pomoć prijateljima u nevolji, molitva s koncentracijom, shvaća...
Poštovani, za nastavak čitanja trebate biti pretplatnik.
Ako već jeste advance.hr pretplatnik, ulogirajte se