Sankcije nametnute Iranu zbog nuklearnog programa su prekinute nakon potvrde Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) da se Teheran pridržava obveza iz Zajedničkog sveobuhvatnog akcijskog plana. To su 16. siječnja potvrdili šefica europske vanjske politike Federica Mogherini i iranski ministar vanjskih poslova Mohamad Džavad Zarif na tiskovnoj konferenciji u Beču. Na snazi više nisu rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 2231 iz 2015., koja je potakla akcijski plan. Zajednički sveobuhvatni akcijski plan, zajedno s Poveljom o neproliferaciji nuklearnog naoružanja, biti će od sada jedini međunarodni pravni okvir za iranske nuklearne aktivnosti, čime se poništavaju rezolucije 1696 iz 2006., 1737 iz 2007., 1803 iz 2008., 1835 iz 2008., 1929 iz 2010., te 2224 iz 2015.
Sve svjetske sile pozdravile su ovu odluku, iako su Sjedinjene američke države dan nakon proglašenja kraja sankcija nametnule nove sankcije na pet iranskih državljana i niz kompanija koje imaju svoja sjedišta u Ujedinjenim arapskim emiratima i Kini, a sve zbog iranskog programa balističkih raketa. Prema riječima američkog ministarstva financija, ova mreža je koristila osjetljivu robu za proliferaciju projektila kroz treće zemlje i time uspjela donijeti sastavne dijelove za projektile u Iran.
Američki zamjenik ministra odgovornog za terorizam i financijski obavještajni rad Adam J. Szubin izjavio je da iranski program balističkih projektila predstavlja značajnu prijetnju regionalnoj i globalnoj sigurnosti, te da će i dalje biti predmetom međunarodnih sankcija. Prvo ispitivanje novih navođenih balističkih projektila "Emad" izvršila je Revolucionarna garda Islamske revolucije 11. listopada, a iranski ministar obrane general Hosein Dehgan je ustvrdio kako su Emad projektili konvencionalno naoružanje.
Međutim, završetak pregovora s Iranom i kraj sankcija protiv te zemlje je i velika pobjeda američkog predsjednika Baracka Obame, te njegovog tima koji su se morali suočavati kroz cijelu godinu s grozničavim otporom američkih republikanaca. Republikanci će i dalje tražiti izgovor za nove sankcije, a iranske korake će pažljivo pratiti Izrael i Saudijska Arabija. Hillary Clinton, koja je djelomično pomogla u dolasku do dogovora s Iranom opisala je Iran kao režim koji nastavlja ugrožavati mir i sigurnost na Bliskom istoku, te pohvalila nove sankcije oko balističkog programa.
Obama je u potpunosti uvjeren da SAD i Iran mogu napokon nastaviti svoje odnose nakon skoro 40 godina neprijateljstava, te da su dvije zemlje zapravo strateški partneri na Bliskom istoku. U znak dobre volje, čim je potpuna implementacija nuklearnog dogovora stupila na snagu, Iran je oslobodio petoro američkih državljana koji su zatočeni u Iranu: Amir Hekmati, Saeed Abedini, Jason Rezaian, Nosratollah Khosravi-Roodsari i Matthew Trevithick. Rezaian je bio dopisnik Washington Posta u Teheranu. Amerikanci su ujedno pustili sedam iranskih državljana iz svojih zatvora.
Unatoč svim naporima anti-iranskog lobija, negativnih koraka američkog Kongresa i skupina iranskih regionalnih rivala, implementacija nuklearnog dogovora je bila uspješna. Ali, sada slijede pravi ispiti. Implementacija akcijskog plana imat će velik utjecaj na diplomaciju, suzbijanje terorizma i ekstremizma, stabilnost, regionalni poredak, ravnotežu snaga, budući izgled neproliferacijskih okvira, povećanje snage Irana, legitimnost strateških i taktičkih akcija i namjera međunarodnih aktera.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
