Ovog četvrtka, na putu prema summitu u Milanu, ruski predsjednik Vladimir Putin posjetiti će Beograd gdje će prisustvovati 70. obljetnici oslobođenja Beograda od nacista. Posjet je izazvao veliku pažnju i na Istoku i na Zapadu. Mnogi se pitaju koju poruku ovaj posjet šalje, kome i zašto? Pažnja ne iznenađuje jer kada govorimo o Srbiji govorimo o jednom od rijetkih teritorija Europe koji još uvijek nije formalno "svrstan".
Srbija kao takva još se, naizgled, nalazi između dva svijeta, onog Zapadnog i onog Istočnog, kako u geopolitičkom tako i u mnogim drugim aspektima. Biti "među svjetovima" je nešto što se na ovim prostorima još uvijek razmatra u kontekstu stanja koje donosi potencijalni razvoj, pozitivnu ravnotežu i idealan omjer u brojnim aspektima, od ekonomije, društva, do kulture i šire.
Između Istoka i Zapada u vrijeme SFRJ
Kako i ne bi - nitko nikada nije "balansirao među svjetovima" kao što je to svojedobno činila socijalistička Jugoslavija. Danas se na taj ideal nesvrstanosti često gleda kao na koncept koji je mogao egzistirati isključivo zahvaljujući širem historijskom kontekstu koji je tada postojao, tj. Hladnom ratu.
Dakako, jugoslavenska nesvrstanost se često trivijalizira na način da se ista prikazuje kao nešto što je bilo "lako" u datim okolnostima. Zapravo i nije, držati tu ravnotežu bio je vrlo zahtjevan i težak posao, ali posao kojeg je tadašnja vladajuća nomenklatura na čelu s Josipom Brozom Titom odrađivala do te mjere dobro da će to i danas priznati brojni kritičari tadašnjeg ustroja.
Osnovna karakteristika nesvrstane Jugoslavije bila je ta da se radilo o autentičnom jugoslavenskom "proizvodu", konceptu koji je nekako uspio sam sebe nametnuti vodeći računa o tome što se sve nalazi s Istoka, a što sa Zapada. Jugoslavija kao takva nikada nije trebala postojati, ako se pitalo "krojače" globalne sudbine, a istima je podjela svijeta nakon Drugog svjetskog rata postala glavna zanimacija. Prostor tadašnjeg SFRJ trebao je, prema tajnom dogovoru, pripasti 50% sovjetskoj sferi utjecaja, 50% britanskog sferi utjecaja. Tako su se, naime, Staljin i Churchil "džentlmenski" dogovorili 1944.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
