X
VELIKA AKCIJA: Od proljeća do proljeća - 1 godina pretplate za  75 €  50 €!
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja

Analiza: Bugarsko predsjedavanje Europskom unijom

PIŠE:
Objavljeno:

Bugarska je početkom ove godine preuzela predsjedavanje Europskom unijom. Iako je ova uloga sve više beznačajna, jer se prave odluke donose sasvim drugdje, ipak daju osobit fokus na zemlju predsjedavateljicu. Prvog siječnja ove godine Bugarska je ujedno obilježila svoju 11. punu godinu članstva u Europskoj uniji, što u svjetskim očima znači da je članicom kluba bogatih, demokratskih i zapadnih zemalja. Sve ono što Bugarska nije, ali čega su se Bugari nadali. Bugarsko predsjedništvo u sebi nosi dio ponosa za naciju duge i nerijetko teške povijesti, ali je za Europsku uniju sramotno što joj predsjedava država u kojoj nema priznate vladavine prava.

Po pitanju geopolitičkih, političkih, a djelomično i gospodarskih poboljšanja, bugarsko članstvo u EU je donijelo napretka. Da Bugarska, zajedno s Rumunjskom, nije bila primljena u europski klub 2007. godine vjerojatno bi postala odbačenom zemljom poput Moldove ili čak Bjelorusije, ali na daleko važnijem geostrateškom smještaju, na samom kraju Europe, na sjecištu Crnog i Sredozemnog mora, Europe i Azije. S obzirom na povijesne veze i poteškoće sa Srbijom, Makedonijom, Grčkom i Turskom, te na složene odnose spram Rusije i Rumunjske, Bugarska je bila važna i zbog zaustavljanja potencijalnih nestabilnih valova koji mogu uzdrmati Balkan. U povijesnom sjećanju su još Balkanski ratovi i bugarska borba na strani nacista u Drugom svjetskom ratu. Kada je eksplodiralo stanje u bivšoj Jugoslaviji, mnogi su se pitali neće li se Bugarska uključiti u takav sukob – zbog toga su na početku 1990.-ih postavljene međunarodne snage u Makedoniji, koje su spriječile sukob etničkih Makedonaca i Albanaca, ali su pomno gledale i što rade Bugari. Stoga je iz niza povijesnih i geopolitičkih razloga primanje Bugarske u Europsku uniju od velike važnosti.

Međutim, član EU kluba bi ujedno značilo da zemlja ima skladnu vladavinu prava, trodiobu moći i odgovorne institucije koje sprječavaju korupciju i organizirani kriminal. Bugarska nije bila ni blizu takvih standarda 2007. godine, a od tada se pomakla puževim koracima naprijed. Nije čudo. Četrdeset je godina Narodna Republika Bugarska bila najjači satelit Sovjetskog Saveza, u čije je društvo dospjela okupacijom Crvene Armije na kraju Drugog svjetskog rata. Koristeći povijesne narative bliskosti Bugara i Rusa, nastao je čvrsti komunistički režim u kojemu nije bilo mnogih disidenata. Umjesto toga, nakon 1989. godine stari funkcioneri Komunističke partije i agenti Odbora državne sigurnosti jednostavno su napravili transformaciju političkog sustava i održali svoju moć. Njihov skladan dogovor doveo je samo jednu noć nakon rušenja Berlinskog zida do unutarstranačkog državnog udara u kojemu je maknut Todor Živkov, najdugovječniji komunistički diktator, koji je na vlasti bio od 1954. do 1989. godine. Time je dokončana 'tranzicija' bugarskog sustava u nazovi demokraciju koju obilježava stalno kršenje vladavine prava i trodiobe vlasti, ali koja ima višestranački sustav i relativno liberalno slobodno tržišno gospodarstvo.

'Crvena aristokracija' u obliku bivših partijskih rukovoditelja, obavještajnih agenata i njihovih suradnika sada grade bugarsku vladajuću elitu i postkomunističku oligarhiju daleko više od sličnih zemalja postkomunističke Europe. Bugarska je jedna od rijetkih zemalja koja nije imala protukomunističku revoluciju, pa ju tehnički vodi mlađa generacija onih koji su državu vodili od 1944. godine. Stoga državom vlada snažna rasprava o komunizmu i protukomunizmu, nalik vječitim borbama ustaša i partizana u Hrvatskoj. U trideset godina, Bugari se nisu pomakli od ove rasprave. Ta je elita i dalje u posjedovanju političke moći, na čelu gotovo svih velikih političkih stranaka, medija, ključnih sektora gospodarstva, sudstva i organiziranog kriminala. Doista, ništa posebno s obzirom na druge postkomunističke zemlje, ali u Bugarskoj je ovo stanje naglašeno snažnije.

Tijekom komunističkog razdoblja, obavještajna služba je nadzirala međunarodno krijumčarenje droge, oružja, antikviteta, čime je financirala režim, ali i pokušavala naštetiti neprijatelju. Od početka devedesetih, obavještajna je služba gotovo privatizirala organizirani kriminal i stvorila simbiozu s novom mafijom u Bugarskoj koju su sačinjavali 'mutri', nezaposleni sportaši koji su prethodno nabijali mišiće boreći se za priznavanje bugarskog sporta, ponajviše hrvanja, boksa, borilačkih sportova i nogometa. Na bugarskom ova riječ znači 'opasna faca'. Pridružili su im se i nezaposleni pomorci, koji su se vodili idejom 'obogati se ili umri pokušavajući postati bogat', a neki od njih su doista uspjeli postati mali oligarsi. Ova nasiljem nadahnuta bugarska elita stvara fasadu liberalne demokracije u zemlji gdje je komunizam srušio jedinu važnu stvar svog postojanja za mnoge Bugare: suštu fizičku sigurnost građana. Bugarske institucije često rade izravno u korist oligarhije i zna biti kronično apatična prema nevoljama građana. Država je brza samo kada se zaprijeti oligarhiji, kao što se dogodilo 2014. godine u bankrotu četvrte najjače Korporativne trgovačke banke (KTB), do čega je došlo zbog svađe među tajkunima. U ovom sukobu, jača strana je iskoristila glavne vladine institucije i medije za rušenje protivničkog klana, a građani štediše su bili kolateralna žrtva u kojoj su izgubili gotovo svu ušteđevinu.

No, bugarska politička elita je bila dovoljno mudra da traži legitimnost zapadnih elita, dobivši time i slobodu kretanja kapitala i ljudi. Ujedno su dobili političkog kapitala 'vraćajući Bugarsku Europi'. U umovima bugarske elite, želja Bugara za priključenjem Europe ne znači i općenito pozapadnjenje Bugarske, već očuvanje vlastitih interesa. Uz to dolazi i dodatna pogodnost dobivanja europskih fondova, koja otprilike za Bugare znači da dobri narodi Zapadne Europe pomažu svojim osiromašenim rođacima na jugoistoku. A Bugarska je najsiromašnija država članica EU i to ne samo sada, već u povijesti ove organizacije.

Posljedično, Bugarska je privukla mnogo razvojne pomoći, a čitatelji mogu pogoditi koje su tvrtke najviše dobile projektnih financiranja i tendera. Upravo korporacije koje izravno ili neizravno posjeduje oligarhija u vidu profesionalnih političara ili poduzetnika koji su usko povezani s njima. Taj novac je bio jedan od glavnih razloga zašto je Sofija toliko inzistirala na prijevremenom ulasku u Uniju. Financijskim sredstvima upravljanju vladine agencije i uredi u Sofiji, što je možda zanimljiv dokaz da se EU mora reformirati i početi slati novac tamo gdje je doista potreban – u ruke građana i neovisnih poduzetnika, a ne u vladine urede.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Potvrdi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.