Američka vlada je modificirala svemirsku strategiju Sjedinjenih Država koja sada pruža mogućnost uključenja privatnog sektora u svemirske programe koje vodi državna uprava. Time se Donald Trump nada ubrzanju tehnološkog razvoja i obnove ove industrije. Ukoliko uspiju u tome, Sjedinjene Države bi mogle ojačati svoju poziciju predvodnika u svemirskom natjecanju, posebice zbog sličnih ambicija Kine. Trumpova kampanja je obećala promjenu američke svemirske strategije a kasnije su njegovi podupiratelji podsjetili na potrebu jačanja američke pozicije u tom području. Na temelju preporuka koje je sakupio potpredsjednik Mike Pence, Trump je 30. lipnja 2017. godine oživio Nacionalno svemirsko vijeće, koje nije djelovalo 24 godine, te ga stavio pod Penceovo vodstvo s ciljem nadzora cjelokupnog svemirskog programa. U memorandumu od 11. prosinca 2017. godine, Trump je izmijenio neke svoje pretpostavke Nacionalne politike o svemiru iz 2010. godine. Prioritet je stavljen na nove misije s ljudima na Mjesecu te operativno djelovanje u području između Zemlje i Mjeseca. Temeljeno na tim aktivnostima i infrastrukturi koja bi trebala nastati, planirat će se i budući odlasci ljudi na Mars.
Vlada je revidirala strategiju i predložila da novi letovi na Mjesec i planirane misije na Mars pružaju mogućnost suradnje privatnim i međunarodnim entitetima. Dokument ne specificira radi li se o međunarodnim organizacijama, državama, korporacijama ili kombinaciji svega spomenutoga. Cilj Trumpove vlade je uključiti privatna poduzeća uključena u razvoj i korištenje svemirske tehnologije u zajedničke projekte s NASA-om. Ovo odražava već postojeće javno-privatne programe partnerstava: Komercijalne usluge orbitalnog transportna (COTS), orbitalne letove snabdijevanja, te NextStep odnosno razvijanje međuplanetarne tehnologije putovanja.
Sve zajedno se naziva NewSpace industrijom, koja se najviše razvila otkako je predsjednik Barack Obama započeo Nacionalnu politiku o svemiru 2010. godine, a služi kao glavni podupiratelj američkog djelovanja u svemiru. Korporacije kao što su SpaceX i United Launch Alliance, zajednički program Boeinga i Lockheed Martina, imaju ugovore s američkim vojnim zrakoplovstvom, a planira se i postavljanje vojnih satelita u orbitu u dogovoru s tim privatnim izvođačima. Cijena ovih ugovora popela bi se na 70 milijardi dolara do 2030. godine. SpaceX također izvršava zadatke za NASA-u pod dva ugovora vrijedna 4,2 milijarde dolara za snabdijevanje i prenošenje posade na Međunarodnu svemirsku postaju. Boeing je potpisao ugovor za letove s posadom vrijedne 4,2 milijarde dolara. Razdvajanje ovih ugovora među raznim tvrtkama ima za cilj izbjegavanje monopola i davanje mogućnosti korištenja alternativnih usluga. Ulaganjem fondova u privatne partnere, Sjedinjene Države žele ubrzati razvoj novih tehnoloških sektora, koji će naposljetku naći svoju korist u automobilskoj, telekomunikacijskoj i medicinskoj industriji.
Nakon što je 2011. godine prestao američki Shuttle program, jedini način da američki astronauti dođu do Međunarodne svemirske postaje bio je putem korištenja ruskih raketa Sojuz. Svaki let u nižu orbitu NASA-u stoji oko 80 milijuna dolara, a plaća se Roskosmosu, ruskoj svemirskoj agenciji. United Launch Alliance koristi ruske pogone RD-180, ali se očekuje da će njihova dostava završiti 2022. godine, nakon čega Boeing i Lockheed Martin moraju razviti vlastiti pogonski sustav. Boeing i SpaceX su trebali početi prevoziti američke astronaute na Međunarodnu svemirsku postaju u proljeće 2019., ali kašnjenje u razvoju dovoljno sigurne tehnologije pomaknulo je prve letove u jesen 2019. za SpaceX odnosno 2020. za Boeing.
Subvencije za civilno djelovanje u svemiru prihvaćene su Zakonom o tranziciji NASA-e, koji su poduprli i Demokrati i Republikanci. Pod tim zakonom, proračun NASA-e je povećan za 200 milijuna dolara i sada iznosi 19,5 milijardi dolara. Zakon je pružio mogućnost pokrivanja troškova svih programa agencije, uključujući onih koji istražuju promjene klime. Ujedno obvezuje NASA-u da nastavi planirati let s ljudima na Mars, vjerojatno uz plan smanjivanja davanja za Međunarodnu svemirsku postaju nakon 2024. godine. Nakon proglašenja zakona, Trump je predstavio nacrt proračuna za 2018. godinu koja bi trebala smanjiti financijska davanja svemirskoj agenciji na 19,1 milijardu dolara. Ovaj rez je najviše vezan za istraživanja klimatskih promjena. Predloženi rezovi proturječni su ambicioznim planovima međuplanetarnih misija koje bi se dogodile nakon što Trump ode iz Bijele kuće (čak i nakon mogućeg drugog predsjedničkog mandata). Rezovi su tipični za Trumpa i skepticizam njegovih suradnika oko znanstvenog utemeljenja klimatskih promjena kao i s kritikom Obame koji je trošio previše novca na takva istraživanja. Istovremeno je predsjednik Trump nominirao kongresmena Jima Bridenstinea za budućeg ravnatelja NASA-e, iako je njegovo iskustvo s agencijom ograničeno na zakonodavna pitanja. Do sada je na čelu agencije uvijek bio stručnjak za svemir. Time je Trump prekršio prešutni dogovor da se NASA ne uključuje u međustranačku politiku i da se uvijek traži kompromis oko pitanja razvoja znanosti i jačanja američke pozicije u svemirskim pitanjima.
Posljednjih godina ta je američka pozicija ozbiljno oslabljena. Nekoliko čimbenika je tu važno razmotriti. Rad na velikim raketama koje mogu ponijeti posadu i opskrbu u područje između Zemlje i Mjeseca započeo je tek sa zatvaranjem programa shuttlea 2011. godine. Amerika je potom postala ovisna o Rusiji i privatnim korporacijama. U međuvremenu, Kina je brzo sagradila svoj svemirski program koji je teško naštetio američkom ugledu. Kina je 2003. godine postala treća zemlja u povijesti, nakon Sjedinjenih Država i Sovjetskog Saveza, u neovisnom slanju astronauta u svemir. Kinesko vozilo je 2013. godine sletjelo na površinu Mjeseca, a između 2020. i 2022. Kinezi planiraju osnivanje stalne orbitalne stanice. Kina je također izrazila interes u slanju ljudi na Mjesec i Mars.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
