U periodu zadnje dvije godine međunarodne odnose je obilježilo zatopljenje zamrznutih diplomatskih odnosa Sjedinjenih Država i Republike Kube. Dva rivala tek su nedavno počela odleđivati i omekšavati neprijateljske odnose koji potječu još iz vremena Hladnoga rata. Kao kontrast, kinesko-kubanski odnosi zato su topli i srdačni više od pola stoljeća. Povijest, politički afiniteti i povećana trgovinska razmjena obilježavaju odnose dvije komunističke jednopartijske države. Posljednji primjer se može naći u posjetu kineskog premijera Li Keqianga Kubi tijekom zadnjeg vikenda rujna.
Cilj posjeta je bilo jačanje bilateralnih veza Havane i Pekinga, a te veze su već i do sada bile na značajnoj razini. Li se susreo s kubanskim predsjednikom Raulom Castrom, ali i s legendarnim Fidelom te je potpisano preko 20 sporazuma u različitim područjima od gospodarstva, informacijskih tehnologija, zdravstva, financija itd. Li je izjavio da njegov posjet ima za cilj "produbiti odnose između dvije države", "skovati nova područja ekonomske suradnje" i "intenzivirati međusobno političko povjerenje".
Li je prvi kineski premijer koji je posjetio komunistički karipski otok, ali je do sada mnoštvo visokih kineskih dužnosnika bilo na Kubi. 2014. predsjednik Xi Jinping se zaustavio na Kubi tijekom svoje latinskoameričke turneje uključujući summit BRICS-a u Brazilu. 2011. u funkciji potpredsjednika, Xi je posjetio Kubu na tri dana. Xijev prethodnik, Hu Jintao posjetio je Kubu 2004. i 2008. No to je samo novija povijest.
Kuba je 1960. bila prva država u zapadnoj hemisferi koja je priznala Narodnu Republiku Kinu i prekinula odnose s Čang Kaj-šekovim Tajvanom. Priča ide tako da je Fidel Castro na javnom skupu u Havani proklamirao da "Revolucionarna vlada Kube želi pitati kubanski narod ako želi da Kuba uspostavi diplomatske odnose s NR Kinom." Gomila je skandirala: "Da, da!" Castro je tada prišao šefu kineske novinske agencije i izjavio: "Ovdje je kineski predstavnik. Od sada nadalje, proglašavam da Kuba prekida odnose s marionetskim režimom Čang Kaj-šeka."
Otada dvije države imaju pristojne odnose koji se ogledaju kroz posjete visokih dužnosnika i povećan obim trgovinske razmjene. Tijekom vremena, kinesko-kubanska suradnja se sve više proširuje. Trenutno je Kina drugi trgovinski partner Kube odmah nakon obližnje Venezuele koja je glavni kubanski politički i ekonomski saveznik. Prema službenim kubanskim podacima, Kina i Kuba trgovale su robom u vrijednosti od oko 2.2 milijarde $ u 2015. što je povećanje od 59% u odnosu na 2014. godinu.
Izravni letovi između Havane i Pekinga započeli su u prosincu prošle godine. Havana je drugi grad u Latinskoj Americi nakon Sao Paula koji nudi izravne letove za Peking. Ove godine tjedno prometuju tri leta na relaciji Havana-Peking. Kuba je prošle godine imala rekordnu turističku sezonu i povećao se broj kineskih turista za 27.5%.
Danas Kuba zadovoljava samo 4% svojih energetskih potreba iz obnovljivih izvora energije. Vlada je zainteresirana da tu brojku poveća na 24% do 2030. s kineskom pomoći. Kubanci trenutno proizvode oko 60 tisuća solarnih ploča godišnje koristeći energiju i komponente dobivene na kredit iz Kine. Ključni kubanski radnici su poslani u Kinu na uvježbavanje i plan je povećati proizvodnju za tri puta uključujući instalaciju više automatiziranih strojeva. Tvornica solarnih panela je dio mnogo veće elektroničke tvornice koja proizvodi sve - od LED svjetala do električnih štednjaka. Svi strojevi i komponente uvezene su iz najmnogoljudnije zemlje svijeta. Otočna šećerna industrija će također igrati ulogu u naporima Kube da ostvari svoje ciljeve vezane za obnovljivu energiju tako što će se otpad od šećerne trske koristiti kao gorivo za elektrane na biomasu za proizvodnju struje.
Suradnja bi bila i bolja, ali s jedne strane, američki embargo je otežao kineskim tvornicama da prodaju svoja dobra na Kubi, a s druge strane kubanska restriktivna pravila o stranim investicijama su stvorila prepreke kineskim poslodavcima da zaposle radnike ili da šalju novac natrag u Kinu.
Sve boljim kubansko-kineskim odnosima može pripomoći i kineska dijaspora na Kubi koja je danas malobrojna i zanemarena, a nekad je brojila desetke tisuća ljudi. Postoji kineska četvrt u Havani koju mnogi opisuju nestvarnom jer se može vidjeti tek nekolicina Kineza, lokalaca ili turista. Ali i to bi se moglo promijeniti s kineskim ulaganjima koje bi popratio dolazak kineskih radnika.
Kubanski ekspert i bivši rektor na Sveučilištu u Havani Ruben Zardoya u nedavnom intervjuu je hvalio odnose Havane i Pekinga i istaknuo da su veze u "krešendu". Zardoya je opisao kineske investicije na karipski otok "opipljivima" i "raznolikima": reklamne investicije, razvoj bankarstva, promet, industrija, obrana, civilna avijacija, obnovljiva energija, poljoprivreda i biotehnologija uz ostala područja. "Mi moramo učiti iz njihovih najboljih vještina. Kinesko iskustvo je izvanredno i nesporan izvor inspiracije za Kubu" - izjavio je Zardoya. Drugi ekspert, profesor međunarodnih odnosa na Sveučilištu u Havani, Rafael Hernandez, kazao je da je kinesko iskustvo pomoglo Kubi u "ažuriranju svog socijalističkog modela". "Kina je dosegla visoke levele ekonomskog rasta u zadnjih više od trideset godina dok je Kuba ostvarila veliki socijalni napredak. Mogućnost razmjene iskustava u tim područjima nudi poseban okvir za njihove odnose danas i budući razvoj" - izjavio je Hernandez.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.