SAD i EU najavljuju kako će Rusiji uvesti nove sankcije, no analitičari su složni oko toga da je već velik broj potencijalnih sankcija uveden, naročito one koje su koncipirane na način da maksimalno pogode Rusiju, a najmanje moguće Zapad. Na redu su "ozbiljniji" potezi, potencijalni prekid uvoza ruskog plina, ali po tom pitanju su i EU zemlje oštro podijeljene (iako se u javnosti nastoji odaslati slika jednoglasnosti oko svih aspekata glede rata u Ukrajini).
Podsjetimo još jednom na brojku (koja je do sad već mnogima poznata) - Rusija opskrbljuje oko 40% potrošnje prirodnog plina u Europskoj uniji.
"Došli smo do točke u kojoj se moramo malo žrtvovati", rekao je Benn Steil, direktor međunarodne ekonomije pri Vijeću za vanjske odnose u New Yorku. Da, spominju se žrtve, ali ako se krene s energetskim sankcijama Europa će stradati daleko više od SAD-a. Štoviše, SAD će odmah dobiti velikog novog klijenta za LNG plin.
Zato podjele i jesu znatno oštrije u Europi. Primjerice, austrijski ministar financija Magnus Brunner izrazio je danas protivljenje sankcijama koje bi ciljale rusku naftu i plin, rekavši novinarima u Luksemburgu da će one više naštetiti Austriji nego Rusiji. Podsjetimo pritom kako Austrija nije članica NATO saveza te može, barem bi se očekivalo, donositi donekle neovisnije odluke od ostatka EU bloka koji je većinom i u sastavu NATO članstva (osim Austrije EU zemlje koje nisu u NATO savezu su: Finska, Irska, Švedska, Cipar i Malta).
Nešto ranije francuski predsjednik Emmanuel Macron rekao je da su ubojstva civila u Buči (za koja očito drži da su počinjena od strane ruske vojske) jasno pokazala nužnost novog kruga sankcija Rusiji usmjerenih, kako navodi, na naftu i ugljen (plin nije spomenuo).
Zapravo moglo bi se očekivati da će se EU fokusirati na ruski ugljen kako bi mogli reći da su "počeli s ciljanjem ruskog energetskog sektora" iako je jasno da to nije onaj glavni ogranak koji Rusiji dnevno donosi više stotina milijuna eura.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
