Veliki američki vojni zrakoplov s oko 300 američkih marinaca u siječnju prošle godine je sletio blizu Trondheima u središnjoj Norveškoj. Vrijeme je tada bilo hladno, ali vedro što je idealno za sletanje. Dolazak američkih vojnika toga hladnog zimskog dana može izgledati banalan, ali je on svakako nagovijestio veliku promjenu na relaciji Oslo-Moskva.
Iako je američki zapovjednik naglasio da su njegovi vojnici došli u ledenu Norvešku kako bi skijali, odradili zimsku obuku i priviknuli se na arktičke uvjete, Rusija na to gleda sasvim drukčije. "Raspoređivanje je dio infrastrukture koja će pomoći američkoj sposobnosti da započne novi globalni Blitzkrieg. Rusija nikad nije usmjerila svoje strateško oružje protiv Norveške, ali sada će morati reagirati protiv definiranih vojnih prijetnji", kazao je jedan dužnosnik obrambenog i sigurnosnog odbora ruske vlade. Takva izravna prijetnja nije službena ruska politika, ali iz ruskog ministarstva vanjskih poslova poručili su da američki marinci u Norveškoj čine jednu kariku u lancu antiruske histerije.
Otada do danas američki marinci udomaćili su se u Norveškoj. Kontingenti se mijenjaju svakih šest mjeseci. Štoviše, stvar je napredovala dalje. Na jesen ove godine planiraju se velike vojne vježbe NATO-a "Trident Juncture 2018" koje se trebaju održati na norveškom sjeveru. Tada bi između 30 000 i 50 000 vojnika NATO-a trebalo participirati u toj velikoj vojnoj vježbi koja će biti najveća vojna vježba na teritoriju Norveške od kraja Hladnog rata. Zbog toga vlasti u Oslu strahuju da se ne dogodi ruska odmazda u obliku cyber napada i nastoje zaštititi IT infrastrukturu koja je ključna za uspješnu provedbu vježbi.
Američke trupe u Norveškoj nisu najveća glavobolja koju ruskom predsjedniku Vladimiru Putinu zadaje NATO pakt. Putin koristi svaku priliku kako bi kritizirao proturaketni štit NATO-a u istočnoj Europi. Smatra da nije riječ o isključivo obrambenim svrhama raketnog sustava već da on može lako biti opremljen bojnim glavama koje se mogu usmjeriti prema Rusiji. Također, Putin je kritizirao odluku NATO-a da rasporedi oko 4000 vojnika i opreme u Poljskoj i u Baltičkim državama čiji su prvi kontingenti raspoređeni prošle godine. U svibnju 2017. Norveška je poslala oko 200 svojih vojnika u Litvu kao dio međunarodnog kontingenta.
Zanimljiv događaj odigrao se prošlog prosinca kada je norveški 62-godišnji granični agent Frode Berg uhapšen u Moskvi na temelju optužbi za špijunažu. Navodno je slao novac i špijunske smjernice poštom ženi u Moskvi pod imenom Natalija. Uhićenje je sve zaprepastilo. Berg je prvi Norvežanin koji je uhićen u Rusiji zbog špijunaže u više od zadnjih sto godina. Postoje teorije zašto je on uhapšen. Jedna teorija tvrdi da se uhićenje dogodilo kako bi se narušili odnosi dviju država pogotovo zato što je Berg uvijek radio na poboljšanju odnosa. Druga teorija govori da je bio nenamjerni kurir norveške obavještajne službe. Zna se da je organizirao godišnju skijašku utrku i prekograničnu razmjenu umjetnina. Pomalo čudan događaj.
Rusija i Norveška imaju diplomatsku povijest dugu više od 100 godina. Uspostava diplomatskih odnosa dogodila se 30. listopada 1905. samo četiri dana nakon proglašenja norveške samostalnosti. Rusija ima veleposlanstvo u Oslu i konzulate u Barentsburgu i Kirkenesu. Norveška ima veleposlanstvo u Moskvi i konzulate u Murmansku i St. Peterburgu. Norveška je bila jedna od 12 država osnivačica NATO saveza 1949. Tijekom Hladnog rata pripadala je Zapadu što je i danas slučaj iako je dva puta na referendumu odbila ulazak u Europsku uniju. Rusko-norveški odnosi bili su izuzetno dobri u periodu od 2005. do 2013. kada je Norveškom vladala tzv. crveno-zelena koalicija na čelu s Laburističkom strankom. Tada je uglavnom prevladavala suradnja.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
