Nije više tajna da je kineski gospodarski rast posljednjih nekoliko desetljeća rezultirao razvojem i na drugim poljima. Osim toga što je Kina postala ekonomska, a kasnije i politička supersila, Kina je napravila izuzetan napredak u znanosti pa tako i u razvoju svemirskog programa. Kina je danas i svemirska supersila.
U Kini se niti jedan cilj ne čini previsokim. Doslovce se može kazati da nebo nije granica. U lipnju ove godine kineska svemirska agencija planira lansirati misiju na Mjesec kako bi se poslao satelit koji će 2019. navoditi raketu na daleku iliti tamnu stranu Mjeseca noseći robotsku sondu u obliku vozila koje planira mekano prizemljiti na mjesečevu površinu. Satelitska veza je ključna za prosljeđivanje podataka natrag na Zemlju. To je sve dio kampanje koja namjerava poslati ljudski misiju na Mjesec do 2030. Kina se već sada smatra dostojnim konkurentom Sjedinjenih Država, Rusije i Europe za utjecaj i dominaciju u svemiru.
Kineski svemirski program datira još od 1950-ih kada je Narodna Republika Kina započela razvijati svoje vlastite projektile, po uzoru na sovjetske, ali neki stručnjaci tvrde da je svemirsko doba započelo u Kini još u 13. stoljeću prilikom korištenja vatrenih strijela kao prvi primjer raketa. Mao Ce-tung je osobno bio impresioniran lansiranjem sovjetskog Sputnjika 1957. i želio je da Kina brzo krene u razvoj svojih satelita. Ali ti planovi su bili odgođeni sve do 1970. kad su Kinezi lansirali svoj prvi mali satelit što je bio puno kasnije nakon Rusa i Amerikanaca. Ambiciozan program, uključujući lansiranje astronauta u svemir, bio je odobren od Mao Ce-tunga, premijera Zhoua Enlajia i ministra obrane Lin Biaoa 1970. Međutim, tijekom turbulentnih sedamdesetih, projekt je otkazan. Kad je na vlast došao Deng Xiaoping 1978. on je imao vrlo pragmatičan pogled na interes države u svemiru i fokusirao je kineski svemirski program na praktične primjene što je vodilo do lansiranja prvog kineskog telekomunikacijskog satelita 1984. Otada je Kina uspješno razvila civilne i vojne primjene svemirskog programa, uključujući telekomunikacije, daljinsko očitovanje, meteorologiju i navigaciju. Međutim, kako je iz godine u godinu Kina dobivala sve veću geopolitičku moć, promovirani su sve prestižniji projekti tijekom devedesetih poput istraživanja mjeseca i dubokog svemira, putovanja kroz svemir i orbitalne svemirske postaje kao glavni cilj programa.
Kao rezultat takve svemirske politike u kojoj su Kinezi kasno zakoračili u istraživanje svemira, npr. prvi kineski astronaut je poslan u svemir tek 2003., posljednjih 15-ak godina Kinezi u svemiru ostvaruju briljantne uspjehe. Do 2017. 11 "taikonauta" (izraz za kineske astronaute) je uspješno kružilo oko Zemljine orbite demonstrirajući sve veću nazočnost Kine u svemiru. 2013. Kina je poslala bespilotnu letjelicu rover Jade Rabbit na Mjesec što je bilo prvi puta da je robot sletio na površinu Mjeseca u skoro pola stoljeća.
Međutim, Kinezi nisu bili bez neuspjeha. Neodgovornu svemirsku aktivnost činio je antisatelitski (ASAT) test iz 2007. Prema službenim medijima, test je bio po prirodi obramben, ali je u stvarnosti testirana mogućnost da se uništavaju sateliti o kojima je niz vojski, uključujući američku, bio ovisan zbog telekomunikacijskih i geolokacijskih informacija. Premda su Kinezi uspješno uništili jedan svoj meteorološki satelit, taj čin je ugrozio buduću suradnju Kine s drugim državama u svemiru. ASAT test je bio sporan jer je ostavio masovnu količinu krhotina u svemiru što je dovelo u opasnost svemirsku imovinu drugih država. Uz to, test je pojačao sumnje o istinskim kineskim interesima u vanjskom svemiru.
Za razliku od drugih zemalja kineski svemirski i vojni program su spojeni u jedno. Usprkos tome što je Kina trenutno isključena iz Međunarodne svemirske postaje zbog protivljenja Amerike, trenutno ima mnogo ciljeva u svemiru. Naime, 2016. Kinezi su odradili rekordan broj lansiranja raketa uključujući sedam raketa Dugi marš. Također u lipnju iste godine lansirana je nova raketa Dugi marš 7. Napredak se nastavio i u travnju 2017. kad je prvi puta lansirano teretno svemirsko vozilo-raketa Dugi marš 7 Y2. Predložena raketa Dugi marš 9 nastoji omogućiti prijevoz putničkih i teretnih svemirskih misija unutar sljedećih pet do sedam godina. Kina ima vlastito svemirsko vozilo Shenzou koje služi za transport taikonauta u i izvan svemira. Kinezi razvijaju i svoj hipersonični sustav projektila i proveli su nekoliko velikih testova u zadnje dvije godine uključujući projektile s nuklearnim sposobnostima. Putem sustava praćenja Kinezi prate ostatke krhotina u svemiru.
Kineski ciljevi u svemiru su obrambenog karaktera, barem za sada. Prema Bijeloj knjizi iz 2015. kineska vojna politika je aktivno obrambena i njena namjera je osigurati kinesko mjesto u svemiru za mirotvorne svrhe, poput istraživanja svemira, podržavanja gospodarstva i razvoja tehnologije. Na konferenciji o razoružanju iste godine u Ženevi, Kina je zajedno s Rusijom predložila ažuriranu verziju "Sporazuma o prevenciji raspoređivanja oružja u vanjskom svemiru". Ruski prijedlog poziva nacije da ne postavljaju oružje u svemir. Ta rezolucija je neobvezujuća i služi više kao metoda da se ujednače uvjeti svemirskog ratovanja nego da se postignu mirotvorni ciljevi.
U prosincu 2016. Kina je objavila novu Bijelu knjigu u kojoj poziva na razvoj svemirskog programa. Država planira povećati godišnje izdvajanje za svemirske aktivnosti koje trenutno iznosi 6 milijardi $ kako bi mogla financirati brojne predložene inicijative. Plan naglašava robotski mjesečev program koji se sastoji od nekoliko misija. Plan namjerava da Kina postane prva država koja će uspjeti mekano prizemljiti sondu na dalekoj strani Mjeseca (to je planirano za ovu godinu) i lansirati Chang’e-5 sondu za Mjesec. To je tehnički složen proces u kojem bi sonda trebala sletjeti, sakupiti uzorke Mjeseca, vratiti se na pristanište u Mjesečevoj orbiti, i potom vratiti na Zemlju. Do 2030. bi se trebala poslati i kineska ljudska posada na Mjesec. Potom bi trebali uslijediti i daljnji koraci prema ostalim planetima prvenstveno Marsu.
Kineski BeiDou navigacijski sustav je na putu da pruži globalni doseg koristeći 35 satelita do 2025. U rujnu 2016. poslan je drugi svemirski laboratorij, Tiangong 2, u orbitu. Lansiranje Tiangonga 2 je priprema za uspostavu trajne svemirske postaje s ljudskom posadom do 2022. konačno tako realizirajući cilj od prije 30 godina. Svemirska stanica se gradi užurbanim ritmom i trebala bi se lansirati u orbitu do 2020. Ako se Međunarodna svemirska postaja možda stavi izvan funkcije nakon 2025. druge države bi se lako moguće oslanjale na Kinu za svemirsko istraživanje ako ona postane jedina država sa svemirskom postajom. Nedavno je Kina postala prva država koja je testirala kvantno sposobni satelit koji nastoji istražiti hakerske napade pomoću kvantnog šifriranja. Ako bi satelit bio uspješan Kina bi postala prva nacija koja bi mogla stvoriti satelitsku komunikacijsku mrežu otpornu na hakerske napade.
Kineska aerosvemirska znanstvena i tehnološka korporacija objavila je u siječnju da namjerava udvostručiti broj lansiranja u odnosu na 2017. Ukupno, korporacija namjerava provesti više od 40 lansiranja raketa i satelita. Prošle godine su Kinezi proveli 18 uspješnih lansiranja, SAD ih je izveo 29 a Rusija 19. Godina 2016. je rekordna jer tada su Kinezi uspjeli lansirati čak 22 satelita i rakete.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
