Nije više tajna da je kineski gospodarski rast posljednjih nekoliko desetljeća rezultirao razvojem i na drugim poljima. Osim toga što je Kina postala ekonomska, a kasnije i politička supersila, Kina je napravila izuzetan napredak u znanosti pa tako i u razvoju svemirskog programa. Kina je danas i svemirska supersila.
U Kini se niti jedan cilj ne čini previsokim. Doslovce se može kazati da nebo nije granica. U lipnju ove godine kineska svemirska agencija planira lansirati misiju na Mjesec kako bi se poslao satelit koji će 2019. navoditi raketu na daleku iliti tamnu stranu Mjeseca noseći robotsku sondu u obliku vozila koje planira mekano prizemljiti na mjesečevu površinu. Satelitska veza je ključna za prosljeđivanje podataka natrag na Zemlju. To je sve dio kampanje koja namjerava poslati ljudski misiju na Mjesec do 2030. Kina se već sada smatra dostojnim konkurentom Sjedinjenih Država, Rusije i Europe za utjecaj i dominaciju u svemiru.
Kineski svemirski program datira još od 1950-ih kada je Narodna Republika Kina započela razvijati svoje vlastite projektile, po uzoru na sovjetske, ali neki stručnjaci tvrde da je svemirsko doba započelo u Kini još u 13. stoljeću prilikom korištenja vatrenih strijela kao prvi primjer raketa. Mao Ce-tung je osobno bio impresioniran lansiranjem sovjetskog Sputnjika 1957. i želio je da Kina brzo krene u razvoj svojih satelita. Ali ti planovi su bili odgođeni sve do 1970. kad su Kinezi lansirali svoj prvi mali satelit što je bio puno kasnije nakon Rusa i Amerikanaca. Ambiciozan program, uključujući lansiranje astronauta u svemir, bio je odobren od Mao Ce-tunga, premijera Zhoua Enlajia i ministra obrane Lin Biaoa 1970. Međutim, tijekom turbulentnih sedamdesetih, projekt je otkazan. Kad je na vlast došao Deng Xiaoping 1978. on je imao vrlo pragmatičan pogled na interes države u svemiru i fokusirao je kineski svemirski program na praktične primjene što je vodilo do lansiranja prvog kineskog telekomunikacijskog satelita 1984. Otada je Kina uspješno razvila civilne i vojne primjene svemirskog programa, uključujući telekomunikacije, daljinsko očitovanje, meteorologiju i navigaciju. Međutim, kako je iz godine u godinu Kina dobivala sve veću geopolitičku moć, promovirani su sve prestižniji projekti tijekom devedesetih poput istraživanja mjeseca i dubokog svemira, putovanja kroz svemir i orbitalne svemirske postaje kao glavni cilj programa.
Kao rezultat takve svemirske politike u kojoj su Kinezi kasno zakoračili u istraživanje svemira, npr. prvi kineski astronaut je poslan u svemir tek 2003., posljednjih 15-ak godina Kinezi u svemiru ostvaruju briljantne uspjehe. Do 2017. 11 "taikonauta" (izraz za kineske astronaute) je uspješno kružilo oko Zemljine orbite demonstrirajući sve veću nazočnost Kine u svemiru. 2013. Kina je poslala bespilotnu letjelicu rover Jade Rabbit na Mjesec što je bilo prvi puta da je robot sletio na površinu Mjeseca u skoro pola stoljeća.
Međutim, Kinezi nisu bili bez neuspjeha. Neodgovornu svemirsku aktivnost činio je antisatelitski (ASAT) test iz 2007. Prema službenim medijima, test je bio po prirodi obramben, ali je u stvarnosti testirana mogućnost da se uništavaju sateliti o kojima je niz vojski, uključujući američku, bio ovisan zbog telekomunikacijskih i geolokacijskih informacija. Premda su Kinezi uspješno uništili jedan svoj meteorološki satelit, taj čin je ugrozio buduću suradnju Kine s drugim državama u svemiru. ASAT test je bio sporan jer je ostavio masovnu količinu krhotina u svemiru što je dovelo u opasnost svemirsku imovinu drugih država. Uz to, test je pojačao sumnje o istinskim kineskim interesima u vanjskom svemiru.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
