X
Akcija: 1-godišnja pretplata za  75 €   50 € !
Akcija je ograničena - traje do isteka vremena ili do isteka paketa!
Preostalo paketa: 2 od 5
Preostalo vremena: 00:12:36
Akcija traje do 22:00 po zagrebačkom vremenu.
Dobrodošli na advance.hr!
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), ali isključivo za funkcionalnost samih stranica (ovdje nema prikupljanja Vaših podataka za nikakve marketinške agencije). Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Advance.hr koristi "kolačiće" (cookies), no isključivo za funkcionalnost samih stranica. Detalje možete pročitati u sekciji: uvjeti korištenja.
Slažem se s uvjetima korištenja
Tema

Ako Rusija od sad slanje oružja Ukrajini smatra mogućim povodom za izbijanje najgoreg scenarija, direktnog sukoba s NATO savezom, što misli učiniti po tom pitanju?

PIŠE: Objavljeno:
FOTO: AP Photo/Roman Koksarov/Guliver Image

Situacija u Ukrajini svakako postaje sve napetija zadnjih dana - nakon određenog zatišja u relativno kratko vrijeme dogodilo se puno toga: ukrajinske snage krenule su u odlučno oslobađanje teritorija te nižu uspjehe na jugu i istoku, Rusija je pokrenula mobilizaciju, referendume, a ruski predsjednik Vladimir Putin danas je i službeno četiri ukrajinske regije - Donjeck, Lugansk, Herson i Zaporožje - proglasio sastavnim dijelovima Ruske Federacije.

Naravno, to dovodi do naizgled vrlo čudne, iako u stvarnosti posve očekivane situacije - naime, prema ovom novom ruskom shvaćanju ukrajinska vojska sada zapravo "napada ruski teritorij", štoviše, "okupira ruske gradove" (npr. Liman). Rusija bi mogla sad, recimo, odglumiti amneziju i sad objaviti kako je upravo napadnuta od strane Ukrajine. Ako bi htjeli situaciju učiniti krajnje ciničnom mogli bi se i požaliti pred UN Vijećem sigurnosti! No, takva pravno-teritorijalna retorika sad nije bitna, ono što je za ovaj sukob i ovaj kontinent bitno je kako će ova novonastala situacija potencijalno eskalirati.

Ni rusko ministarstvo obrane više ne krije da se ruska vojska povlači s više položaja, uključujući i s teritorija koje je Putin danas službeno dekretom proglasio dijelovima Rusije. To ne zvuči, bar ne na prvu, kao situacija gdje bi Rusija mogla ovaj rat eskalirati, ako u ovom trenutku ne može ni zadržati teritorije koje proglašava svojima. Ipak, pojedini ruski diplomati sugeriraju upravo suprotno - da bi Rusija mogla odlučiti se za direktan sukob sa Zapadom, odnosno da postoji konkretan rizik za to.

Gdje je taj rizik danas? Ruski ambasador u SAD-u, Anatolij Antonov, ističe kako se to odnosi na pošiljke oružja koje Ukrajini stižu sa Zapada (naročito iz SAD-a). Bidenova administracija je pak jučer najavila novi paket naoružanja koji ponovno uključuje i HIMARS sustave, a paket vrijedi oko 625 milijuna USD.

"To slanje oružja percipiramo kao direktnu prijetnju strateškim interesima naše zemlje", rekao je Antonov. "Slanje vojne opreme od strane SAD-a i njihovih saveznika ne samo da produljuje krvoproliće i stvara dodatne žrtve već također povećava opasnost od direktnog sukoba između Rusije i zapadnih zemalja", poručio je ruski ambasador u poruci na Telegramu.

Na taj komentar se može nadovezati izjava Konstantina Vorontsova, šefa ruske delegacije pri UN-ovoj komisiji za razoružanje - poručio je: "SAD nastavlja upumpavati sve više oružja u Ukrajinu, stvarajući direktno sudjelovanje svojih boraca i savjetnika u ovom sukobu. Ne samo da se ovime produljuje borba već se situacija primiče opasnoj liniji direktnog vojnog sukoba između Rusije i NATO-a".

Dakle, imamo dvije izjave dvojice ruskih diplomata koje su poprilično slične. I Antonov i Vorontsov upozoravaju na mogućnost direktnog vojnog sukoba. Jasno, to je opasnost koja je postojala još od početka rata, no SAD i njihovi zapadni saveznici već mjesecima šalju Ukrajini oružje, ali tek sad Rusija počinje spominjati to kao "prijestup" koji bi mogao dovesti do direktnog sukoba između Rusije i Zapada.

Zašto baš sada? To je pak jasno - zato jer sada Rusija po prvi put od početka rata niže ozbiljnije gubitke. Imali su ih i ranije, ali to su više bili pojedinačni udarci kao primjerice gubitak raketne krstarice Moskva, povlačenje sa Zmijskog otoka itd. Sad je ovo ipak sustavni problem s kojim se Rusija suočava, a jasno im je da je jedan od glavnih faktora zbog kojih nižu gubitke upravo sve veća količina zapadnog naoružanja u ukrajinskim rukama.

SAD pak sigurno neće prestati naoružavati Ukrajinu, štoviše, sad kad su napokon dobili i konkretnu potvrdu da to slanje oružja ima učinak, početi će ga slati još i u većim količinama. Valja pritom podsjetiti na posebnu shemu koju je implementirala Bidenova administracija gdje ovo slanje oružja Ukrajini uopće ni nije neki problem po SAD, štoviše, to čak i stimulira američku ekonomiju. Naime, SAD ne šalje Ukrajini oružje iz svojih skladišta već ga direktno naručuje od američkih kompanija za proizvodnju oružja. Drugim riječima, često spominjani američki "vojno-industrijski kompleks" sad je u potpunosti zahuktan i sigurno se neće tako brzo ugasiti.

Rusija pak nema previše opcija, ako i ijednu, kako bi mogla zaustaviti slanje oružja u Ukrajinu. Mogu, kao što to već čine Antonov i Vorontsov, spominjati kako će to dovesti do sukoba između Rusije i NATO-a, ali činjenica je da im svakim danom druga strana sve manje vjeruje. Putin jest u svom zadnjem obraćanju rekao da "ne blefira" kad je riječ o uporabi i najmoćnijeg naoružanja, misleći pritom na nuklearno, ali na Zapadu se zadnjih dana sve češće stiče dojam da ipak blefira. I više od toga, stiče se dojam da je u ruskoj vojsci zavladalo određeno rasulo i da Rusija možda više nije ni sposobna za takve poteze.

Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.

1. korak: Za nastavak čitanja odaberite pretplatu:
 
1 mjesec
14 €
Pristup kompletnom advance.hr sadržaju u trajanju od 30 dana.
Izaberi
Mjesec dana pretplate
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Mogućnost korištenja raznih načina plaćanja.
Ograničena akcija
AKCIJA! 1-godišnja pretplata!
 75 €  50 €  
(mogućnost plaćanja i na rate:
4.16 € mjesečno*)
*Iznos u slučaju plaćanja na 12 rata (opcija za sada dostupna samo preko PBZ banke).
Izaberi
Trajanje pretplate - 12 mjeseci
Potpuni pristup svim sadržajima i arhivi advance.hr
Specijalna ponuda je ograničena, iskoristite je dok traje!


 
Pristup samo ovom tekstu
5 €
Umjesto pretplate možete kupiti pristup samo ovom tekstu.
Izaberi
Uplatom ćete imati pristup ovom tekstu
Drugi tekstovi neće Vam biti dostupni (osim ako i za njih ne uplatite pristup)
Putem ovog koraka kreirat će Vam se korisničko ime tako da ako želite možete jednostavno proširiti svoj pristup uplatom jedne od regularnih pretplata.

2. korak: Odaberite način plaćanja
Pređite preko jedne od gornjih opcija i prikazat će Vam se detaljniji opis metode plaćanja.
Korištenjem sustava za online naplatu pristajem na Opće uvjete korištenja i Pravila o zaštiti privatnosti kao i na Opće uvjete o online plaćanju
Potreban je pristanak na uvjete korištenja
O sustavu pretplate:
- Klikom na odabranu opciju bit ćete prebačeni na sigurni sustav WSPay gdje možete u nekoliko trenutaka obaviti kupnju
- Možete birati između nekoliko metoda plaćanja, uključujući kartično plaćanje, kriptovalute itd.
- Kad Vam pretplata istekne bit ćete o tome obavješteni - pretplata se NE obnavlja automatski, odnosno morat ćete je sami obnoviti putem ovog sustava
- Nakon uspješne uplate dobit ćete korisničke podatke (ako ste novi korisnik).
- WSpay - Web Secure Payment Gateway advance.hr koristi WSPay za online plaćanja. WSPay je siguran sustav za online plaćanje, plaćanje u realnom vremenu, kreditnim i debitnim karticama te drugim načinima plaćanja. WSPay kupcu i trgovcu osiguravaju siguran upis i prijenos upisanih podataka o karticama što podvrđuje i PCI DSS certifikat koji WSPay ima. WSPay koristi SSL certifikat 256 bitne enkripcije te TLS 1.2 kriptografski protokol kao najviše stupnjeve zaštite kod upisa i prijenosa podataka.