Dugo očekivani datum parlamentarnih izbora u Afganistanu određen je za 20. listopada ove godine. Ukoliko se taj plan ostvari, ovi izbori bi trebali dati odgovor koji su učinci ostvareni u međunarodnim naporima za stabilizaciju zemlje i izgradnju demokracije. Učinkovit i siguran proces glasovanja pokazat će jakost državnih institucija i jačanje legitimnosti vlade. S druge strane, ako dođe do prekida izbora ili prijepora oko rezultata, to će voditi političkom kaosu i jačanju talibanskih frakcija koje žele zadobiti vlast.
Neovisna izborna komisija Afganistana odgodila je 1. travnja izbore po treći put i odredila novi datum za sredinu listopada. Oko 15 milijuna Afganistanaca izaći će na ove izbore i izabrati 249 zastupnika Volesi Džirge odnosno donjeg doma parlamenta. Istovremeno, i prvi put u povijesti, održat će se demokratski izbori za vijeća okruga. Prema planu, 14. travnja je trebala započeti registracija birača koja bi trajala do 12. lipnja. Tek tada će se moći kandidirati pojedinci i održati 20-dnevnu izbornu kampanju, a rezultati izbora će se objaviti 15. siječnja iduće godine, tri mjeseca prije predsjedničkih izbora planiranih za travanj. Ipak, postoji realna opasnost da se niti jedan izborni ciklus ne održi u navedeno vrijeme.
Posljednji parlamentarni izbori u Afganistanu održani su 2010. godine. Idući su trebali biti 2015. godine, ali su stalno odgađani zbog loše sigurnosne situacije nakon povlačenja ISAF-ovih trupa 2014. godine i nedovršene reforme izbornog sustava. Kao rezultat, parlament djeluje bez jasnog demokratskog mandata. Između predsjednika Ašrafa Ganija i premijera Abdulaha Abdulaha postignut je dogovor 2014. godine o promjeni ustava, iako taj dogovor nikad nije službeno potvrđen. Takav način političkog djelovanja smanjuje legitimnost vlade i cjelokupnog političkog sustava zemlje, te vodi stalnim političkim krizama. Stoga je nastao snažan unutarnji i vanjski pritisak za održavanje izbora ove godine, što će također biti ispit za učinkovitost vlade i stanja afganistanske demokracije, a osobito pred važne predsjedničke izbore iduće godine.
Izbori će također biti mogućnost za uključivanje talibana u politički proces kako bi se konačno završio građanski rat. Stoga je u veljači u Kabulu predsjednik Gani predstavio prijedlog mirovnih pregovora bez preduvjeta, priznavanje talibana kao političke stranke i pozvao ih na sudjelovanje na izborima. Talibani su najzad odbili ovaj prijedlog, jer ne žele pregovarati s vladom koju smatraju američkom marionetom, te su 26. travnja ponovno pokrenuli proljetnu ofenzivu, što ujedno prijeti sigurnim i inkluzivnim izborima. Stoga će biti najveći izazov stanje sigurnosti tijekom glasovanja u cijeloj zemlji.
Odgovornost za sigurnost leži u rukama 313 tisuća policajaca i vojnika koji čine Afganistanske sigurnosne snage. Prema podacima NATO-a, vlada kontrolira 56 posto teritorija i 407 okruga, na kojemu živi 65 posto stanovništva. Talibani nadziru 14 posto okruga i 12 posto stanovništva, a ostatak državnog teritorija područje je borbi. Talibani operiraju u 70 posto državnog teritorija, a stanje je dodatno komplicirano zbog značajnog prisustva lokalnih ogranaka Daeša pod nazivom Islamska država provincije Horasan. Prošle godine je došlo do 23,744 okršaja, što je najviše od 2002. godine. Istovremeno, prvi puta od 2012. godine je broj civilnih žrtava pao za devet posto u odnosu na prethodnu godinu, i to uz intenzivno bombardiranje talibanskih centara koja su izvodile afganistanske i američke snage, a u kojima su poginuli i brojni civili. Samoubilački napad 22. travnja na ured gdje su se registrirali birači i u kojemu je poginulo 57 građana, a koji je izvršio Daeš, potvrđuje kako će osiguravanje izbora biti teže nego proteklih godina. Osim svega toga, sam datum je nepovoljan jer u drugoj polovici listopada u velikim dijelovima zemlje već pada težak snijeg.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
