Parlamentarnim izbori u Njemačkoj su održani i stranka koja je ostvarila najveći skok i po prvi put ušla u njemački parlament je stranka Alternativa za Njemačku (AfD). Stranci se daju brojni pridjevi - od populističke i anti-imigrantske do ekstremno desničarske i neo-nacističke. No, tko su zapravo AfD i tko su njihovi glasači? Je li ovo njihov doseg ili će stranka i dalje jačati? Danas ćemo nastojati dati odgovore na ova i druga pitanja vezana uz AfD.
Kao prvo, nekoliko riječi o aktualnoj snazi AfD-a danas.
Stranka je nastala u travnju 2013. i na parlamentarnim izborima te godine odmah su osvojili 4,7% glasova što znači da im je malo nedostajalo da uđu u parlament (prag je 5%). Od onda samo osvajaju, a na jučerašnjim parlamentarnim izborima dobili su 13%, dakle čak 3 puta više nego četiri godine ranije.
2014. na EU izborima uzimaju 7,1% glasova i to im daje 7 od ukupno 96 njemačkih zastupničkih mjesta u europskom parlamentu. Tamo su se priključili bloku Europskih konzervativaca i reformista (ECR), ali dvije godine nakon bivaju izbačeni iz bloka zbog stvaranja alijanse s austrijskom desničarskom strankom Austrijska stranka slobode, ali i zbog komentara njihovih lidera da bi granična policija trebala upotrijebiti i vatreno oružje u obrani granica (drugim riječima - pozvali su na otvaranje vatre na migrante).
Trenutačno AfD ima predstavnike u 13 od ukupno 16 njemačkih regionalnih parlamenata.
Kako je nastao AfD? Početke AfD-a nalazimo prije 5 godina - u rujnu 2012. trojica istaknutih pojedinaca: bivši dužnosnik Alexander Gauland, ekonomist Bernd Lucke, i bivši dugogodišnji urednik lista "Frankfurter Allgemeine Zeitung" Konrad Adam, formirali su političku grupu pod nazivom "Izborna alternativa 2013" (njemački - "Wahlalternative 2013").
Konrad Adam, Frauke Petry i Bernd Lucke Cilj ovog projekta bio je protivljenje njemačkoj politici prema krizi u eurozoni. U svom manifestu - kojeg je podržalo 68 ekonomista, poduzetnika, novinara i akademika - argumentiraju kako zona zajedničke valute nije adekvatna te kako zbog nje južne EU članice poniru u siromaštvo. Drugim riječima, počela se stvarati konkretna euroskeptična skupina koja se nikako nije slagala s njemačkim davanjem kredita za posrnule članice eurozone (tzv. "bailout").
Iz ove skupine u proljeće 2013. nastaje AfD - isti ljudi koji su poduprijeli stvaranje Izborne alternative 2013. postali su pristaše i članovi AfD-a. No, tek je 2013., još nema migrantskog vala koji će se pojaviti tek 2015., što znači da AfD inicijalno nastupa kao primarno euroskeptična stranka.
Očito je kako su utemeljitelji i inicijalni članovi AfD-a bili utjecajni ljudi, primarno iz poslovnog svijeta, jer već do svibnja 2013. AfD je imao svoje ogranke u svih 16 njemačkih pokrajina. Već idućeg mjeseca u Darmstadtu formirana je i mladež stranke pod nazivom Mlada alternativa za Njemačku.
Iako te godine nisu uspjeli ući u federalni parlament, prva zastupnička mjesta osvajaju u lokalnim izborima u Bavarskoj.
U nekom alternativnom razvoju situacije AfD bi ostala euroskeptična stranka, kao i brojne druge koje su nikle diljem Europe nakon izbijanja velike financijske krize, odnosno kao rezultat te krize. No, onda se desio veliki migrantski val, a glavna destinacija migranata bila je Njemačka zahvaljujući politici otvorenih vrata koju je zagovarala kancelarka Angela Merkel.
Velika migrantska kriza snažno će utjecati na europsku politiku Mnogi migranti koji su došli u Njemačku, a došlo ih je više od milijun u relativno kratkom periodu, su izbjeglice iz zemalja pogođenih ratom - naročito Irak, Sirija, Afganistan, ali stiglo ih je i iz sjeverne Afrike, diljem Bliskog istoka i Azije.
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.