Ponekad se u jednom danu dogodi više nego u godinama. Jedan dan može biti "kvantni skok" prema budućnosti za koju nismo ni znali da je već tako blizu. Ti dani su nažalost rijetki, ali kada se dogode ostat će u trajnom sjećanju. Jedan takav dan svakako je bio 9. prosinca 1968. Tog dana u San Franciscu održana je konferencija, zapravo demonstracija, koja će ostati upamćena po nazivu "Majka svih demonstracija".
Što je tako izuzetno demonstrirano tog dana da je imalo toliki značaj? Gotovo sve što koristimo u ovom trenutku konzumirajući ovaj tekst! Riječ je o 90-minutnoj računalnoj prezentaciji na kojoj je predstavljen osnovni hardware i software koji, u unaprijeđenim verzijama, koristimo i dan danas. Američki inženjer, inovator i jedan od ranih računalnih pionira, Douglas Engelbart, predstavio je tog dana - po prvi puta u javnosti - gotovo sve fundamentalne elemente modernog osobnog računala: uporabu prozora (windows) za navigaciju sadržajem, hipertekst (dinamični tekst koji može koristiti i hiperpoveznice, odnosno "linkove"!), računalnu grafiku, računalni miš, video-konferencijske mogućnosti, prostor za zajedničko uređivanje dokumenta u stvarnom vremenu, online povezivanje (tzv. oN-Line System ili "NLS")...
Engelbartova prezentacija bila je prva javna prezentacija koja je prikazala sve ove elemente u jednom zasebnom računalnom sistemu. Ista će biti esencijalna u daljnjem razvoju osobnih računala, principa na kojima isti rade - pod inspiracijom Engelbartove prezentacije kasnije će 80-ih i 90-ih godina na scenu stupiti i Apple Macintosh i Microsoft Windows grafička sučelja.
Fascinantna je činjenica da današnji sustavi koje koristimo u svakodnevnom životu imaju jednu tako važnu "početnu točku", ali zapravo govorimo o nečem još puno većem od samih tehnoloških izuma koji su predstavljeni tog dana. Govorimo i o promjeni paradigme, filozofije prema kojoj pristupamo računalu. Prije Engelbarta računala su se doživljavala na jedan puno drugačiji način - to su u suštini bili kompleksni "strojevi", strojevi za obradu gomile podataka i izračuna. Engelbart je pak u tim "strojevima" vidio nešto puno veće, predispoziciju za tehnološku augmentaciju ljudskog intelekta.
Podjednako je i fascinantna priča koja ga je dovela do takvog načina razmišljanja...
Rođen je 1925. godine u Portlandu, američkoj saveznoj državi Oregon u obitelji njemačkog, švedskog i norveškog podrijetla. Služio je u mornarici za vrijeme Drugog svjetskog rata, bio je stacioniran na Filipinima kao radio i radarski tehničar. Tamo je, kao mladić od svega 20 godina, 1945. pročitao članak koji će mu promijeniti život. Bio je to članak vizionara Vannevara Busha pod nazivom "As We May Think" (Kao što možda mislimo) koji argumentira kako se tehnološki napredak sve više koristi za uništenje i ljudsku patnju (članak je objavljen u listu The Atlantic, prije atomskih napada na Hirošimu i Nagasaki). Vannevar je konstatirao da je potreban zaokret u načinu shvaćanja tehnologije, da ista mora postati neka vrsta kolektivnog memorijskog stroja koji bi znanje učinio dostupnijim svima, vjerujući duboko da takvo "informacijsko doba" može riješiti brojne probleme ako postane "doba znanja".
Poštovani, za čitanje cijelog ovog teksta morate biti pretplatnik.
