500. godišnjica Reformacije - Hoće li kršćani ikad biti ujedinjeni?

Točno prije pet stotina godina, 31. listopada, augustinski redovnik Martin Luther je navodno zabio svojih slavnih 95 teza na vrata njemačke crkve, čime se pobunio protiv crkvene prodaje oprosta za grijehe. Dramatična deklaracija ovog redovnika započela je stoljeća teoloških kavgi i krvavih ratova. Također je ona dovela do cvjetanja protestantizma i njezinih mnogih denominacijskih tradicija. Za cjelokupnu Crkvu, međutim, to nije dobro, jer se ne slaže s Isusovom porukom da svi budu Jedno. U Lutherovo vrijeme se kršćanstvo već razbilo na pravoslavlje i rimokatoličanstvo, a neki drugi disidenti, napose anglikanci, već su postali prominentni smjerovi. Protestantska reformacija dodatno je pojačala taj trend.

U 16. stoljeću ljudi su se ubijali zbog teoloških rasprava. Zbog toga mnogi 'obilježavaju' 500. godišnjicu Reformacije, ali ju ne slave. Napori za stvaranjem kršćanskog jedinstva (ekumenizam) često nosi upravo biljeg takve povijesne tuge. Predrasude rođene u proteklom nasilju se ne mogu jednostavno nadići. Stoljeće i pol nakon Luthera, kršćanski reformatori i njihovi politički saveznici diljem Europe borili su se protiv Katoličke crkve i Svetog Rimskog Carstva njemačke narodnosti. Katolici su klali protestante, protestanti katolike. Obje skupine su proganjali skupine kao što su anabaptisti, vjernici koji su zagovarali krštenje odraslih, a ne djece. Većina tradicija nije nastalo slučajno: mnogi vjerski vođe su riskirali vlastite živote zbog posebne interpretacije Biblije.

I...